Putovanja i razmjena dobara i usluga bez zastoja, energetska stabilnost i digitalna umreženost Evrope, osnov su prosperiteta. Sve to omogućavaju transevropske mreže (TENs), zahvaljujući kojima i Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu priliku za razvoj. Generalni sekretar ÖgfE-a Paul Schmidt ističe da su TENs ključna inicijativa EU usmjerena na povezivanje kontinenta putem integrisane transportne, energetske i digitalne infrastrukture.
– Uspostavljanjem koordiniranih koridora za ceste, željeznice, luke, električne mreže, plinovode i digitalne komunikacije, TENs promoviše efikasno kretanje ljudi, robe i informacija preko granica, ističe Schmidt.
Uključivanje regije
Naglašava da je Zapadni Balkan trenutno samo djelimično integriran u transevropske mreže, s tim da se neke veze podržavaju kroz EU inicijative i bilateralne projekte.
– Potpuno uključivanje ove regije je ključno, jer osigurava nesmetane transportne veze s glavnim koridorima EU, omogućavajući lakšu trgovinu i mobilnost, a istovremeno poboljšava pristup energetskim mrežama koje unapređuju sigurnost, diverzifikaciju i integraciju obnovljivih izvora energije. Digitalna povezanost je podjednako važna, jer omogućava (mladim) ljudima, preduzećima i institucijama da učestvuju u široj evropskoj digitalnoj ekonomiji i imaju koristi od prekograničnih usluga, smatra Schmidt.
Naglašava da je potpuno umrežena Evropa vitalna za ekonomsku konkurentnost, otpornost i društvenu koheziju.
– Kada su sve regije, uključujući Zapadni Balkan, povezane integrisanim transportnim, energetskim i digitalnim mrežama, povećavaju se mogućnosti za trgovinu i investicije, olakšava se inovacija, a kontinent postaje otporniji na krize. EU planira proširiti TEN-T transportne koridore i TEN-E energetske mreže kako bi u potpunosti uključila Zapadni Balkan, istovremeno ulažući u prekogranične željeznice, autoputeve, energetske interkonektore i visokobrzinsku digitalnu infrastrukturu. Pored ovih općih ciljeva, EU je pokrenula nekoliko konkretnih inicijativa za jačanje povezanosti u regionu, naglašava Schmidt.
Navodi da je Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan izdvojio milijarde eura za podršku prioritetnim transportnim, energetskim i digitalnim projektima u zemljama poput BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije.
– EU je, također, pokrenula nove Evropske digitalno-inovacijske centre i projekte obnovljive energije, osiguravajući da Zapadni Balkan bude potpuno integrisan u dugoročnu viziju EU za održivu, otpornu i međusobno povezanu infrastrukturu. Ove mjere pokazuju jasnu posvećenost kako regionalnom razvoju, tako i širem cilju potpuno povezane Evrope. Trebalo bi učiniti više kako bi se projekti realizirali i ostvarili njihov puni potencijal, poručuje naš sagovornik.
Matej Zakonjšek, direktor Stalnog sekretarijata Transportne zajednice (međunarodna organizacija koja ima 36 učesnika, uključujući sve članice EU koje predstavlja Evropska komisija, šest zemalja Zapadnog Balkana i tri zemlje posmatrače), kaže da transevropska transportna mreža (TEN-T) igra ključnu ulogu u povezivanju zemalja evropskog kontinenta.
– Za Zapadni Balkan, proširenje TEN-T-a je od još većeg značaja. Integriše njihove ključne transportne rute sa rutama EU i poboljšava regionalnu povezanost, trgovinske mogućnosti i konkurentnost, čineći ih atraktivnijim. Putem finansijskih instrumenata EU, kao što su grantovi koji se obezbjeđuju putem Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i povoljni krediti koje nude evropske banke, region dobija značajnu podršku za usklađivanje infrastrukture, standarda i propisa sa onima u EU, omogućavajući potpunu integraciju u evropski transportni sistem, ističe Zakonjšek.
Objašnjava da TEN-T i njena regulacija nude četiri elementa: predvidljivost i stabilnost za građane i investitore, zajedničke standarde, mape koridora za sveobuhvatnu i osnovnu mrežu, te rokove za završetak – 2030. za Osnovnu, 2040. za Proširenu osnovnu i 2050. za Sveobuhvatnu mrežu.
Rijeka Sava ima veliki potencijal
– Revidirana uredba o TEN-T-u stupila je na snagu 2024, a njome je Zapadni Balkan prvi put dobio vlastiti evropski transportni koridor Zapadni Balkan – Istočni Mediteran i EU koordinatora odgovornog za njegov razvoj, naglašava Zakonjšek i dodaje da je najvažniji cilj TEN-T mreže osigurati efikasan, siguran i održiv transport robe i ljudi.
Ističe da ova mreža prepoznaje dva sloja: Osnovnu i Sveobuhvatnu mrežu. To važi i za Zapadni Balkan, uključujući BiH.
Pruga i prelazi
– Kada je u pitanju Osnovna mreža, cijeli koridor 5c u BiH, i cestovni i željeznički, dio su te mreže, kaže nam Zakonjšek i dodaje da je i rijeka Sava dio Osnovne mreže, a uključuje i Luku Brčko i Bosanski Šamac.
– S ciljem postizanja rokova definiranih Uredbom o TEN-T-u, cijelom Zapadnom Balkanu, uključujući BiH, potrebna je jača regionalna saradnja i bolja koordinacija donatora, naglašava i dodaje da je EU uložila značajna sredstva podržavajući razvoj TEN-T-a u regiji.
– Samo od 2015. do 2020. EU je doprinijela sa 11 milijardi eura u vidu grantova i kredita za transportnu i energetsku povezanost na Zapadnom Balkanu, naglašava Zakonjšek, koji smatra da željeznički i cestovni koridor 5c u BiH još treba izgraditi ili rekonstruisati.
– Nakon što budu finalizirani, imat ćemo bolje mogućnosti za ekonomije i BiH i regije, cijeni Zakonjšek.
Navodi da je željeznički koridor 5c dug 420 kilometara i da mu je gotovo cijelom dužinom potrebna rekonstrukcija i modernizacija kako bi se dostigli TEN-T zahtjevi.
– Za dionicu Šamac – Doboj – Rječica odobren je grant od 82 miliona eura od WBIF-a. Kada je u pitanju cestovni koridor 5c, on je dug 323,5 kilometara, od čega su završena 144,2 kilometra, kaže naš sagovornik.
Deminiranje desne obale rijeke Save u BiH je tekući projekat vrijedan 23,8 miliona eura.
– Ovaj projekat je podržan komponentom bespovratnih sredstava EU (8 miliona eura). Dio je Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan kroz WBIF, naglašava.
Očekuje se i aktivno se teži jačanju saradnje i dubljem uključivanju Zapadnog Balkana u TEN-T. Zakonjšek ističe kako odluka EU da prvi put dodijeli poseban transportni koridor Zapadnom Balkanu jasno odražava stratešku posvećenost EU integraciji regije u širi evropski transportni prostor. A nedavni napredak Albanije i Crne Gore na njihovom putu ka EU dodatno potvrđuje da je proces već u toku. Kada se govori o povezanosti, podvlači, jedna od najvažnijih regionalnih inicijativa je ona Zelene trake, koju predvode Transportna zajednica i CEFTA. Za deset glavnih graničnih prelaza između EU i Zapadnog Balkana i šest unutar Balkana koji se nalaze na TEN-T-u, identificirane su najčešće prepreke. Uz podršku EK-a bit će dostupna sredstva za investicije.
Direktor nLogic Advisory Nihad Harbaš objašnjava da je cilj TEN-E-a povezivanje energetske infrastrukture država, članica EU, a kako bi se stvorilo jedinstveno energetsko tržište i povećala sigurnost opskrbe.
– Da bi se BiH pozicionirala u ovoj mreži, potrebno je uraditi niz reformi sa regulativnog aspekta, nastaviti razvoj indikativnog proširenja TEN-E-om u skladu sa tekućim planovima, Zelenom agendom, investicijskim planovima za Zapadni Balkan, naglašava Harbaš i poentira da su sigurnost opskrbe, pristupi finansiranju i povezivanje sa EU standardima motivi za uključenje BiH.
Ističe da je BiH preko Energetske zajednice potpisala pristup primjeni TEN-E, a to omogućava da kandidujemo projekte od interesa.
– BiH je pripremila ili priprema određene dokumente za usvajanje, kao što je NECP. Bitno je da se ubrza harmonizacija zakonske i institucionalne infrastrukture, ističe Harbaš i objašnjava da naša zemlja može biti dio mreže i doprinijeti sigurnosti opskrbe povećanjem kapaciteta i izgradnjom novih interkonektivnih vodova prema, primarno, Srbiji i Crnoj Gori.
Evropski put
Značajni su projekti i južne interkonekcije i zapadne interkonekcije, plinovoda prema susjednoj Hrvatskoj.
– Dobijamo sigurnost snabdijevanja kroz dodatne rute za trgovinu električnom energijom i plinom, te manju ovisnost od jednog smjera snabdijevanja. Imali bismo i veću mogućnost izvoza viškova električne energije, što može doprinijeti stabilnijem poslovanju, lakšu integraciju obnovljivih izvora energije i manje gubitke, naglašava Harbaš.
Poentira da je možda najznačajniji segment pristup fondovima, sufinansiranjima, kreditima i EU grantovima. To sve, zaključuje, doprinosi i ubrzanju puta ka članstvu u EU, a važno je i za izgradnju povjerenja partnera i investitora iz Unije.
Datum i vrijeme objave: 15.11.2025 – 08:05 sati
