U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu održan je međunarodni simpozij “Kulturno-historijski tokovi u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stoljeća” koji je ove godine posvećen slavnom osmanskom putopiscu Evliji Čelebiji. Na skupu je učestvovalo više od 40 eminentnih stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Turske, Njemačke, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Srbije, Italije i Kipra, koji su predstavili rezultate svojih istraživanja.
Prvi iz serije Međunarodnih simpozija o Evliji Čelebiji, u organizaciji istanbulskog Centra za studije o Evliji Čelebiji, održan je 2023. pod nazivom “Putnička povijest i kultura”. Prošle godine simpozija nije bilo, dok je za drugo izdanje odabrano upravo Sarajevo. Simpozij, čiji je cilj okupiti istraživače koji rade u različitim disciplinama, obuhvatio je teme poput historije Bosne u osmansko doba, književnosti, jezika, umjetnosti, kulture, arhitekture, religije, ekonomskih i društvenih struktura koje su se razvile u našoj regiji, kao i teme vezane uz putopisnu književnost.
Bosanski prijevod
Direktor Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Aladin Husić podsjetio je da je Sejfudin Kemura početkom 20. stoljeća u Glasniku Zemaljskog muzeja objavio prvi bosanski prijevod odlomaka Čelebijinog putopisa koji se odnosi na Bosanski ejalet.
– Godine 1932. Fehim Spaho je u časopisu Hrvatsko kolo objavio članak “Hrvati u Evlija Čelebijinu putopisu”, dok je 1967. u izdanju Svjetlosti objavljen prijevod Hazima Šabanovića, nekadašnjeg direktora Orijentalnog instituta, pod naslovom “Evlija Čelebi – Putopis – Odlomci o jugoslavenskim državama”, istakao je Husić.
– Šabanovićev prijevod, koji je doživio više izdanja, sadrži poglavlja iz petog i šestog sveska izdanja “Evliya Çelebi Seyahatnamesi” (Istanbul, 1896-1900), njegov predgovor te dragocjene komentare u podnožnim bilješkama, dodao je.
Simpozij se fokusirao i na pitanja poput toga kako se kulturna baština u Bosni i Hercegovini oblikovala kroz historiju, kako se prenosila unutar društvenih struktura i kako je preživjela do danas. U tom kontekstu, prezentacije su temeljene na bogatstvu izvora, uključujući arhivske dokumente, hronike, putopise, memoare, usmena predanja te vizualne i materijalne kulturne podatke.
Univerzitetska profesorica dr. Amina Šiljak Jesenković predstavila je istraživanje o tome kako je Čelebi bilježio jezike koji su se govorili u Bosni.
– Između ostalog, navodi da se u Sarajevu govore bosanski, srpski, hrvatski, turski, bugarski i latinski jezik. Međutim, taj latinski se ne odnosi na klasični latinski, već na jednu romano-slavensku skupinu jezika, pojasnila je Šiljak Jesenković.
Dodala je i da se Čelebi bavio etimologijom, tumačeći porijeklo etnonima Bošnjak i pojedine toponime, koje je objašnjavao prema značenju u lokalnom jeziku.
– Zanimljivo je da on neke toponime izvan Bosne – primjerice u Mađarskoj ili Srijemu – povezuje s bosanskim jezikom. U bilješkama piše onako kako je čuo. Posebno razlikuje književni turski jezik, kakav se govori u osmanskom centru, od bosanskog idioma, zapadno-rumelijsko turskog, naglasila je profesorica.
Obraćanje Aladina Husića
Novo izdanje
Univerzitetski profesor Slobodan Ilić osvrnuo se na autentičnost Čelebijinih zapisa, odbacujući tvrdnje da je putopisac izmišljao pojedine podatke.
– Evlija Čelebi nije lagao. Ako je negdje došlo do greške, to je zato što nije imao priliku da provjeri. Bio je musahib – pratilac visokog dostojanstvenika na osmanskom dvoru, koji ga je zabavljao, savjetovao i informisao o mjestima koja posjećuju, rekao je Ilić.
Profesor Ilić je radio na originalnim rukopisima Čelebijinog djela, jer tečno govori nekoliko orijentalnih jezika, te je primijetio da su pojedini dijelovi pisani u hodu, doslovno dok je autor bio na konju, što objašnjava poneku nečitkost rukopisa.
– Šabanovićev prijevod je pošten i kvalitetan, ali je očišćen i cenzurisan – u izdanju iz 19. vijeka Turci su izostavili dijelove koji su sadržavali psovke i otvorene izraze, a koje je Čelebi koristio da upozori putnike. Danas raspolažemo sa možda 80 posto originalnog teksta, istakao je Ilić, najavljujući novo izdanje na kojem radi međunarodni tim stručnjaka u Istanbulu, a među kojima je i on.
Tokom simpozija istraživači su svoje radove predstavili kroz četiri tematske sesije: “Kulturna i materijalna baština BiH”, “Osmanska Bosna: društvo i institucije”, “Društvo i ekonomija” te “BiH i historiografija”. Na završnom dijelu skupa koji je održan jučer, profesori i naučnici raspravljali su o pravcima i novim pristupima historiografskoj saradnji između Bosne i Hercegovine i Republike Turske.
Međunarodni naučni skup organizovali su Univerzitet u Sarajevu – Orijentalni institut i Centar za istraživanje “Evlija Čelebi” pri Univerzitetu Fondacije “Sultan Mehmed Fatih” iz Istanbula.
Datum i vrijeme objave: 14.11.2025 – 23:54 sati
