Zogović je istakao da je Vlada zacrtala ambiciozan plan sa 585 autoputeva i brzih puteva.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović rekao je u emisiji Budni – pitajte Vladu na TVCG da su najveći prioriteti Vlade ulaganja u infrastrukturu, posebno na sjeveru zemlje, završetak autoputa Bar-Boljare i realizacija projekata koji bi Crnu Goru približili članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine.
Zogović je istakao da je Vlada zacrtala ambiciozan plan sa 585 autoputeva i brzih puteva.
“Jedan od najvećih projekata u istoriji je autoput Bar-Boljare. Nakon završetka jedne dionice, biće puštena u rad i druga dionica od Mateševa do Andrijevice, vrijedna oko 555 miliona eura. Dobićemo 150 miliona eura iz grantova, što je najveći grant do sada, a 200 miliona iz kreditnog aranžmana”, rekao je Zogović.
On je rekao da je projekat u završnoj fazi i da se čeka izbor izvođača između tri kineska i jednog tursko-azerbejdžanskog konzorcijuma, prenosi CdM.
“Planirano je da izgradnja počne iduće godine, a rok je pet godina”, rekao je Zogović.
On očekuje da će do aprila biti gotovo idejno rješenje za dionicu od Andrijevice do Boljara, dok se do kraja ove godine očekuje i idejno rješenje za podgoričku obilaznicu od Smokovca do Tološa.
Za obilaznicu oko Bara, koja je takođe veoma važna, do septembra 2026. godine trebalo bi da bude odabrano idejno rješenje“, rekao je Zogović.
On je istakao da bi do kraja 2026. godine trebalo da počnu ozbiljni pregovori za nastavak izgradnje autoputa do Boljara. Govoreći o konektoru od Bara do Beograda, odnosno tom dijelu autoputa, Zogović navodi da je realno da sve bude završeno do 2031. godine.
“Mogla bi biti i 2030. godina i to je važno pitanje, jer tada dobijamo puni efekat autoputa”, rekao je Zogović.
Pored toga, on je naveo da se radi na rekonstrukciji pruge od Golubovca do Bara u vrijednosti od 200 miliona eura, kao i na nekoliko putnih pravaca.
“Ove godine je završen put od Cetinja do Čeva, Nikšića do Kusida, a u toku su i veliki radovi na dionici Mojkovac-Ribarevine-Berane. Zadovoljni smo kako se sve odvija, jer je povezala sjever Crne Gore”, rekao je Zogović.
U Podgorici su u toku radovi na Bulevaru Vojislavljevića, a Zogović je naglasio da su mjerljivi rezultati najvidljiviji u oblasti infrastrukture.
Nakon promjene vlasti imamo jasnu volju da ulažemo na sjever, da smanjimo razlike u razvoju različitih dijelova Crne Gore, kazao je on.
Govoreći o migracijama sa sjevera, on je ocijenio da je to višedecenijski problem.
“Kuće na sjeveru su prazne i napuštene, a podaci iz popisa su obeshrabrujući. Ovo što radimo trebalo je uraditi prije 30 godina, jer je odnos prema sjeveru bio neodgovoran i bilo je kasno”, rekao je Zogović.
On je dodao da su ranije investicije mogle da utiču na migracione procese i da sada država mora da ispravi te greške.
Zalažem se da sjever dobije status koji zaslužuje i koji mu pripada, rekao je on.
Na pitanje o izjavi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića o vraćanju kapele na Lovćen, Zogović je rekao da su Petrovići bili i duhovni i sekularni vladari koji su uspostavili državne vrijednosti.
“Upravo su oni odredili istorijske puteve kojima država Crna Gora treba da ide, a mi ovdje tim putevima idemo sto godina. To potvrđuje i činjenica da je Njegoš morao čekati da ga priznamo kao dan 13. novembra”, rekao je Zogović.
Vjeruje da će se stvoriti uslovi da se priča o kapeli realizuje.
“Ako imate dobru namjeru i želju, lako je pronaći rješenje. Pozdravljam poziv Krivokapića, ali on je to imao priliku kada je bio na poziciji na kojoj je bio”, dodao je Zogović.
Govoreći o evropskim integracijama, on je rekao da je članstvo Crne Gore u EU do 2028. godine realan cilj.
“Imali smo dug period stagnacije i prazne retorike, a sada se vide rezultati. Nedopustive su priče koje pokušavaju da nametnu dilemu da li da budemo punopravni član. Naš cilj je da ostvarimo 2028. godine”, rekao je Zogović.
Govoreći o projektu prečišćavanja otpadnih voda u Botunu, on je istakao da javnost mora imati uvid u ugovor koji je potpisao tadašnji gradonačelnik Ivan Vuković 10. juna 2020. godine.
“Taj ugovor treba javno objaviti. Za konsultantske usluge plaćeno je 13 miliona eura – je li tako? Naknadno je zatražena građevinska dozvola, a cijela priča ima pitanja koja treba riješiti”, rekao je on.
On je naglasio da je “notorna neistina da eventualna promjena lokacije ili neizgradnja projekta može zaustaviti Poglavlje 27”, te podsjetio da je ugovor istekao, a radovi nisu počeli.
“VDT mora izvršiti uvid u ugovor i utvrditi da li se radi o koruptivnom poslu. Ne možemo graditi ovakve temelje”, rekao je Zogović.
On je dodao da ne podržava realizaciju projekta u Botunu, kao ni DUP za fabriku aluminijuma.
“Zauzeli smo stav da se interes zajednice mora poštovati. Ljudi u Botunu najbolje znaju, treba poštovati njihovu volju i interese”, rekao je Zogović.
Na pitanje o stanju pravosuđa, Zogović je rekao da još uvijek nema pravosnažnih presuda za korupciju na visokom nivou.
“Iako smo prekinuli sve veze sa mafijom bivšeg režima, granica između države i organizovanog kriminala je izbrisana. Ima pomaka, ali je jasno ko je stvorio ovo okruženje”, rekao je on.
Zogović je rekao da je potrebno preispitati uloge pojedinaca i oduzeti imovinu stečenu kriminalom.
“Zalažem se da se u najvišem zakonskom aktu otkloni mogućnost zastare za krivična djela koja su pribavila imovinsku korist zloupotrebom službenog položaja i pljačkom države. Treba uzeti ono što je građanima Crne Gore oduzeto u proteklom periodu”, zaključio je Zogović.
