Globalna potražnja za naftom i prirodnim gasom mogla bi nastaviti rasti sve do 2050. godine, saopštila je u srijedu Međunarodna agencija za energiju (IEA), odstupajući od ranijih očekivanja o brzoj tranziciji ka čišćim izvorima energije – nakon američkih kritika na račun njenog klimatskog fokusa.
IEA je u svom godišnjem izvještaju takođe predvidjela da svijet vjerovatno neće ispuniti cilj ograničenja porasta globalne temperature na najviše 1,5 stepen Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa – što je ključno za izbjegavanje najtežih posljedica klimatskih promjena.
Ova pariska agencija, koja nadzire energetsku sigurnost, našla se pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država zbog svog nedavnog zaokreta ka politikama čiste energije. Bivši predsjednik Donald Trump pozvao je američke kompanije da povećaju proizvodnju nafte i gasa.
Tokom administracije predsjednika Joea Bidena, IEA je prognozirala da će globalna potražnja za naftom dostići svoj vrhunac u ovoj deceniji, te poručila da bi trebalo obustaviti ulaganja u nove projekte nafte, gasa i uglja ako svijet želi postići neto nultu emisiju do sredine stoljeća.
Trumpov ministar energetike, Chris Wright, nazvao je ranije IEA-ine prognoze o vrhuncu potražnje za naftom „besmislenima“. Agencija se finansira iz doprinosa zemalja članica, pri čemu su Sjedinjene Države njen najveći finansijer.
U najnovijem Svjetskom energetskom izvještaju, objavljenom u srijedu, IEA je predvidjela da bi – prema scenariju „trenutnih politika“ – potražnja za naftom mogla dosegnuti 113 miliona barela dnevno do sredine stoljeća, što je oko 13% više u odnosu na potrošnju iz 2024. godine.
Ovaj scenarij, koji je IEA prvobitno koristila 2019. godine prije nego što se preusmjerila na pristup usklađen s energetskom tranzicijom, zasniva se na postojećim vladinim politikama, a ne na planovima za postizanje klimatskih ciljeva.
Direktor IEA-e, Fatih Birol, izjavio je tokom press konferencije da je ovaj scenarij ponovo uveden kako bi se odrazile različite odluke koje vlade širom svijeta donose u vezi s energijom.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) već je ranije osporila prognoze o padu globalne potražnje za naftom.
„Nadamo se da smo napokon prevazišli pogrešnu ideju o ‘vršnoj nafti’“, objavljeno je na OPEC-ovoj web stranici u srijedu.
Kapacitet LNG-a u naglom porastu
U izvještaju se navodi i da su investicione odluke o novim projektima tečnog prirodnog gasa (LNG) značajno porasle 2025. godine. Očekuje se da će do 2030. početi s radom postrojenja s ukupnim kapacitetom izvoza od oko 300 milijardi kubnih metara godišnje – što predstavlja povećanje od 50% u odnosu na trenutnu dostupnu ponudu.
Prema scenariju trenutnih politika, globalno LNG tržište trebalo bi porasti s približno 560 milijardi kubnih metara u 2024. na 880 milijardi u 2035. i na 1.020 milijardi do 2050. godine. Ovaj rast potiče iz sve većih potreba elektroenergetskog sektora, koje dodatno ubrzava širenje podatkovnih centara i umjetne inteligencije.
U izvještaju se navodi i da bi globalne investicije u podatkovne centre mogle dostići 580 milijardi dolara u 2025. godini – što bi, ako se ostvari, premašilo godišnjih 540 milijardi dolara koliko se trenutno troši na opskrbu naftom.
Cilj neto nulte emisije – i dalje nedostižan
Izvještaj uključuje i scenarij koji opisuje put ka smanjenju globalnih energetskih emisija na neto nulu do 2050. godine.
Više od 190 zemalja obavezalo se na klimatskom samitu u Parizu 2015. godine da će nastojati ograničiti globalno zagrijavanje na najviše 1,5 stepen Celzijusa.
Međutim, prema svim scenarijima u izvještaju, svijet će taj prag ipak premašiti.
