Iako, prema navodima članova njegove porodice, posjeduje rusko državljanstvo, to ga ne amnestira od krivične odgovornosti, s obzirom na to da BiH i Ruska Federacija nemaju sporazum o dvojnom državljanstvu, ali i uz činjenicu da je Ristić pripadnik paravojne formacije “Permski medvedi“.
Jedinica je nedavno rasformirana i Dario je pristupio drugoj paravojnoj jedinici, kako se moglo primijetiti putem Telegram kanala koji aktivno izvještavaju o ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Iz Tužilaštva BiH nisu dali konkretan odgovor na pitanje Detektora da li je protiv Ristića, ali i drugih dobrovoljaca na rusko-ukrajinskom ratištu, pokrenut proces po službenoj dužnosti. Rečeno je da tužitelji iz Odsjeka za terorizam rade na više predmeta protiv prijavljenih i osumnjičenih osoba koje se dovode u vezu sa sudjelovanjem na stranim ratištima.
“Manji dio prijavljenih osoba odnosi se i na ratišta u Ukrajini, a u interesu predmeta, Tužiteljstvo ne može dati odgovor o konkretnim imenima i osobama koje su u fokusu rada Tužiteljstva i partnerskih institucija i agencija za provedbu zakona“, navedeno je u odgovoru iz Tužilaštva BiH.
Profesor Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije BiH kaže da šutnja Tužilaštva BiH može zbuniti građane, naročito jer se u jednom ovakvom konkretnom slučaju radi o osobi koja je javno priznala da je na ukrajinskom ratištu.
“Posebno je bitno s aspekta sigurnosti da te grupe mogu se vrlo lako homogenizirati nakon povratka – i u Srbiji i u BiH, zapadnom regionu – i mogu na neki način napraviti određene grupe koje mogu davati podršku ili organizovanim kriminalnim grupama ili ideološkim politikama koje imaju u cilju destabilizaciju regiona”, govori Kržalić.
Navodi da ne treba zaboraviti da su to ljudi koji su prošli obuku da rukovode, rukuju oružjem i da bi oni posebno trebali dodatno biti u fokusu sigurnosnih agencija i institucija istraživanja, s aspekta ugrožavanja nacionalne sigurnosti i sigurnosti regiona.
Prema dostupnim podacima, do sada je zbog učešća, pokušaja odlaska, podstrekavanja i vrbovanja za odlazak na strana ratišta izrečeno 36 presuda, od kojih dvije oslobađajuće. Prva je bila protiv Jahje Vukovića za ratovanje na ratištu u Siriji u formacijama ISIL-a, a jedina oslobađajuća optužnica za ratovanje na ukrajinskom ratištu bila je u predmetu protiv Gavrila Stevića i odnosila se na borbene aktivnosti ukrajinskoj regiji Lugansk iz 2014. godine, što znači da od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine nije pokrenut niti jedan proces.
Dekan Fakulteta političkih nauka, Sead Turčalo za Detektor kaže da ovakav nedostatak transparentnosti izaziva sumnje da Tužilaštvo BiH ne pokazuje spremnost da ovakve osobe tretira na način kako je to ranije bio slučaj sa stranim borcima na drugim ratištima.
“Tužilaštvo, time što ne pokreće postupke i ne privodi te pojedince pravdi, ne ispunjava svoju osnovnu funkciju. To znači ne samo da se ne procesuiraju oni koji su prekršili zakon, već se šalje i pogrešna poruka drugima koji možda razmišljaju o odlasku u Ukrajinu. Bez adekvatne reakcije i sankcija, postoji rizik da će ovakva praksa postati češća“, rekao je Turčalo.
Do sada je zbog boravka, pokušaja odlaska i javnog pozivanja za odlazak na sirijsko ratište procesuirano 35 osoba, a pravosnažno su osuđene 34 osobe.
