OBJAŠNJENJE
Ruske nuklearne prijetnje tokom rata su taktika za suzbijanje američke umiješanosti u Ukrajinu, kažu stručnjaci.
Rusija mijenja svoju doktrinu o upotrebi nuklearnog oružja kao odgovor na navodnu umiješanost Zapada u rat u Ukrajini, izjavio je u nedjelju njen zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.
Komentari su uslijedili dok se Rusija bori s upadom ukrajinskih trupa u svoju oblast Kursk i usred sve češćih napada Kijeva na rusku teritoriju koristeći zapadno oružje.
Šta je ruska nuklearna doktrina, koliki je njen arsenal, šta bi se moglo promijeniti i mijenjaju li drugi svoju politiku?
Šta je ruska nuklearna doktrina?
- Ruski predsjednik Vladimir Putin posljednji je put potpisao nuklearnu doktrinu zemlje u junu 2020. Doktrina od šest stranica službeno se zove Osnovni principi državne politike nuklearnog odvraćanja.
- On kaže da Rusija nuklearno oružje smatra isključivo sredstvom odvraćanja.
- Doktrina smatra da je upotreba nuklearnog oružja “ekstremna i prisilna mjera”.
- Naglašava se odvraćanje od agresije ruske vojne sile, “uključujući njeno nuklearno oružje”.
- Prema doktrini, Rusija može koristiti nuklearno oružje “kao odgovor na upotrebu nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje protiv nje i/ili njenih saveznika”.
- Osim toga, može ih koristiti u slučaju agresije na Rusiju konvencionalnim oružjem “kada je u opasnosti samo postojanje države”.
Zašto Rusija mijenja svoju nuklearnu doktrinu?
Ministar Rjabkov je rekao da je odluka o promeni nuklearne doktrine “povezana sa kursom eskalacije naših zapadnih protivnika”.
Krajem avgusta Ukrajina je potvrdila koristio je oružje koje su mu isporučile Sjedinjene Države invazija na Kursk.
Ruska objava u nedjelju “nije izoliran slučaj”, rekao je za Al Jazeeru Keir Giles, viši savjetnik Programa za Rusiju i Evroaziju u londonskom think tanku Chatham House.
Umjesto toga, rekao je Giles, to je “dio tekuće ruske kampanje koja je oblikovala tok američke akcije tokom ovog rata” protiv Ukrajine.
Da li je Putin već izdao nuklearna upozorenja?
U februaru 2022. Rusija je lansirala a invazija u punom obimu Ukrajine. Od tada, Kremlj je u više navrata koristio prijetnje i retoriku za koje stručnjaci kažu da imaju za cilj odvraćanje od zapadne intervencije u ratu.
U martu 2023. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda upozorilo je da je rizik od upotrebe nuklearnog oružja veći nego u bilo koje vrijeme od Hladnog rata.
Putin je uputio nekoliko implicitnih prijetnji nuklearnim napadom od izbijanja rata:
- Dana 24. februara 2022. godine, kada je on najavio Specijalne vojne operacije u Ukrajini, rekao je da Rusija ima određene prednosti u najnovijim vrstama oružja. „Ko god pokuša da nas poremeti ili ugrozi našu zemlju ili naš narod treba da zna da će odgovor Rusije biti trenutan i da će vas dovesti do posledica sa kojima se nikada niste suočili u svojoj istoriji“, dodao je.
- U septembru 2022. Putin je rekao: “Ako je ugrožen teritorijalni integritet naše zemlje, mi ćemo bez sumnje iskoristiti sva raspoloživa sredstva da zaštitimo Rusiju i naš narod – to nije blef.” Nekoliko dana kasnije, rekao je da su SAD napravile presedan kada su 1945. bacile dvije atomske bombe na Japan.
- U februaru 2023. Rusija je rekla da će obustaviti svoje učešće u Novi ugovor START sa SAD, što ograničava broj nuklearnih bojevih glava koje svaka strana može rasporediti.
- U martu 2023. Rusija je to rekla sklopio dogovor sa svojim saveznikom Bjelorusijakoja se graniči sa Ukrajinom, kako bi se tamo postavilo taktičko nuklearno oružje. Taktičko nuklearno oružje se koristi na bojnom polju, uključujući i u bliskoj borbi, za razliku od strateškog oružja koje je namijenjeno za lansiranje na velike udaljenosti za uništavanje neprijateljskih gradova.
- U oktobru 2023. Putin je rekao da nema potrebe da mijenja svoju nuklearnu doktrinu jer ako je druga zemlja napadne nuklearnim oružjem, Rusija će odgovoriti u djeliću sekunde stotinama nuklearnog oružja. “Mislim da niko pri zdravoj pameti i jasnom sjećanju ne bi pomislio da koristi nuklearno oružje protiv Rusije.”
- U februaru 2024. Putin je nakratko leteo na modernizovanom avionu Tu-160M nuklearni strateški bombarder. Nekoliko dana kasnije, upozorio je zapadne zemlje da rizikuju da izazovu nuklearni rat ako pošalju trupe da se bore u Ukrajini.
- U martu 2024., kada su Putina u intervjuu pitali da li je Rusija spremna za nuklearni rat, on je odgovorio: “Sa vojno-tehničke tačke gledišta, mi smo, naravno, spremni.” Međutim, dodao je da Rusija nikada nije osjetila potrebu da koristi nuklearno oružje u Ukrajini.
Čini se da je ruska taktika zastrašivanja uspjela, kažu analitičari. Dok je Ukrajina koristila američko oružje u svom upadu u Kursk, bila je “pažljiva da ne kaže SAD unaprijed jer su se bojale da će SAD pokušati to zaustaviti”, rekao je Giles.
Dodao je da su američka ograničenja ukrajinske upotrebe dalekometnih projektila u Rusiji moguća i zato što se Washington boji prijetnje nuklearnog rata.
Koje promjene bi Rusija mogla unijeti u doktrinu?
To ostaje misterija. I to je vjerovatno način na koji Rusija želi da ga zadrži, kažu stručnjaci – dvosmisleno.
U teoriji, Rusija bi mogla sniziti prag na kojem bi mogla koristiti nuklearno oružje, granicu koja je trenutno postavljena ili za nuklearne napade na njenu teritoriju ili za konvencionalne napade koji ugrožavaju njeno postojanje ili suverenitet kao države.
Giles je objasnio da ruska nuklearna doktrina ima javni i tajni, povjerljivi aspekt. Kremlj bi mogao promijeniti tajni dio, dodao je.
“Rusija želi da svijet misli da je na nuklearnom potezu i da bi bilo šta moglo izazvati nuklearni rat”, rekao je.
Koje zemlje imaju nuklearno oružje?
Ukupna globalna zaliha nuklearnog oružja sastoji se od više od 12.000 bojevih glava u vlasništvu devet zemalja.
Rusija ima skoro 6.000 bojevih glava, od kojih su neke stacionirane u Bjelorusiji. SAD ih ima nešto više od 5.000, od kojih su neki stacionirani u Italiji, Turskoj, Belgiji, Njemačkoj i Holandiji.
Kina, Francuska, Velika Britanija, Pakistan, Indija, Izrael i Sjeverna Koreja također imaju nuklearno oružje.
Koje su druge zemlje nedavno promijenile ili razgovarale o svojoj nuklearnoj politici?
- 2013. i 2022. Sjeverna Koreja je legalizirala nuklearni stav. Zakon iz 2013. predviđao je da Sjeverna Koreja neće biti prva koja će napasti nuklearnim oružjem, ali će uzvratiti nuklearnim oružjem čak i ako nuklearna sila napadne konvencionalnim oružjem. Zakon iz 2022. kaže da Sjeverna Koreja može napasti ne samo kada se napad zaista dogodi, već i kada ocijeni da je napad neizbježan.
- U kolovozu 2019., ministar obrane Rajnath Singh nagovijestio je promjenu indijske nuklearne doktrine, rekavši da bi mogla preispitati svoju politiku bez prve upotrebe (NFU), koja nalaže da nuklearna sila neće koristiti nuklearno oružje osim ako nije u znak odmazde protiv druge zemlje koja koristi nuklearno oružje. Međutim, nije poznato da je Indija službeno promijenila svoju doktrinu.
- Kina je povukla NFU sa svoje službene pozicije u oktobru 2023., iako to nije službeno rekla. Kina je bila prva nuklearna sila koja se jednostrano obavezala na NFU 1964. godine i od tada je službeno držala svoje obećanje decenijama.
- U maju 2024. Khalid Ahmed Kidwai, savjetnik pakistanske Nacionalne komandne vlasti (NCA), koja je zadužena za program nuklearnog oružja u zemlji, rekao je tokom seminara da Islamabad “nema politiku zabrane prve upotrebe”. Pakistan nikada nije objavio jasnu nuklearnu doktrinu, a Kidwaijev komentar je do sada bio najjasniji pokazatelj da je Islamabad otvoren za korištenje taktičkog nuklearnog oružja.
