Vruće ljeto koje je zateklo domaće vrtlare donijelo je brojne probleme i nove izazove. Na visokim temperaturama, u baštama ovog podneblja, mnoge vrste nisu uspele da prežive ili su delovale veoma umorno. U umjereno kontinentalnoj klimi biljke rastu na temperaturama od minus 20 do 30 stepeni Celzijusa. Tako je ovo ljeto dovelo i biljke i njihove vrtlare u situaciju da se moraju boriti za opstanak ili zamijeniti dekorativne vrste pogodne za kontinentalnu klimu sukulentima, bugenvilijama ili drugim egzoticima kojima je potrebna vrućina i suša da bi preživjeli.
Može se reći da je temperatura glavni ograničavajući faktor pri odlučivanju o kupovini biljaka, kažu stručnjaci za baštu Flora vrtnog centra. To znači da, kada se počne sa nabavkom sadnica, prva stvar treba je pitati kako podnose sunce i vrućinu. Još jedno važno pitanje je vlaga, odnosno koliko je vlage potrebno odabranoj vrsti da bi uspjela. Ne radi se samo o količini vlage. Važno je kako zalijevate, u koje doba dana, kakvom vodom. Za ljetne vrućine koje su obilježile ovo ljeto, ova pitanja su izuzetno važna.
Ljeto i ‘kuvanje’ biljaka
Ne postoji niko ko uzgaja cveće, čija se biljka tokom leta jednostavno i neobjašnjivo nije osušila. Ništa novo. Ali ovog ljeta bilo je mnogo takvih primjera – vrtlari su dolazili u vrtne centre po nove saksije umjesto osušenih.
Najčešći uzrok ovog ljeta su temperature, kažu prodavci iz Flora vrtnog centra. Prije nekoliko godina to je bio višak vlage. Naime, kako kažu, ovdje se biljke najčešće sade u smeđim i tamnosmeđim plastičnim posudama. Ovako zasađena biljka na zapadnoj terasi pati od velikih razlika u temperaturi tokom dana prilikom zalijevanja. Korijen se tako “kuha”, čemu doprinosi i plastika koja dodatno zagrijava tlo i biljka se savija. Stoga se uvijek preporučuju lakši lonci ili oni od terakote i drugih prirodnih materijala, kao i lonci sa duplim dnom koji smanjuju zagrijavanje.
Imajte na umu činjenicu da biljke iz ove klime prestaju da rastu na temperaturama iznad 30 stepeni Celzijusa. Sva voda koju potroše koristi se isključivo za hlađenje – zalivene biljke upijaju vodu kroz svoje korijenje i isparavaju je kroz lišće. Dok se ljudi znoje, upoređivali su stručnjaka za baštovanstvo.
Kako i čime zalijevate biljke?
Ako ste novi u uzgoju biljaka, važno je uvijek zapamtiti da je ključ kako i sa čime zalijevate biljke. Najveći neprijatelji zalijevanja ljeti su hladna klorirana voda i pretjerano zalijevanje. Možda je najlakše pravilo za pamćenje jednostavno pravilo – manje je uvijek bolje nego više. Kad biljke previše zalijete, one se ‘utope’, korijenje trune i nema im spasa.
Kojom vodom možete zalijevati biljke?
• Biljke možete zalijevati vodom iz rijeka, jezera ili bara, koji su po svojstvima najnestabilniji i često su izvor infekcija i zagađenja.
• Kišnica je najprihvatljivija za biljke, ako okolina nije previše zagađena.
• Može se zalijevati i bunarskom vodom (koja se prvo mora ispitati). Vode ovog podneblja su veoma tvrde i bogate magnezijumom i gvožđem karbonatima. Ako zalijevate takvom vodom, smanjite dodavanje vodotopivih gnojiva.
• Biljke se najčešće zalijevaju vodom iz česme. Ova voda ima stabilan sastav, što je njena prednost, jer nema patogena. Veliki nedostatak je hlor, koji negativno utiče na biljke.
Priprema vode za zalivanje
Pravilo kojeg se morate pridržavati je da vodu iz slavine koju koristite za zalijevanje ne skladištite u plastične flaše ili kanistere, što je uobičajena pojava. Čak i kada odstoji 24 sata prije zalijevanja, njegova svojstva se ne mijenjaju bitno, a hlor je i dalje prisutan, koji šteti biljkama.
Kada dobijete preporuku, zalijte sadnice zastarjelo vodeto znači da je temperatura te vode slična temperaturi zraka i biljke ne mogu preživjeti šok prilikom zalijevanja. To postižete tako što vodu pustite da odstoji 24 sata na istoj temperaturi kao i sadnice. Dobro je da je to otvorena posuda da za to vreme hlor ispari.
Najbolji način da pripremite vodu za zalijevanje je da sipate jak mlaz vode preko rešetke u širokoj posudi. Kod kuće je najlakše sipati vodu u kantu sa širokim otvorom iznad tuša sa što više visine, najmanje jednog metra. Na taj način voda će doći u kontakt sa vazduhom dok struji i više od polovine hlora će ispariti.
Napunjene posude ostaviti da odstoje 24 sata. Preostali hlor će ispariti, a dio karbonata će se taložiti na dnu posude. Ovako pripremljena voda je dobra za zalijevanje biljaka.
Postoje i zablude
Na mnogim stranicama možete čuti da biljke treba zalijevati sipanjem vode u tanjurić. Ovo je jedna od najčešćih zabluda, upozorili su iz Flora vrtnog centra. Prirodni tok vode je od vrha posude do dna. Na taj način voda izbacuje stari zrak iz podloge, a svjež zrak ulazi sa površine. A soli koje se nalaze u supstratu se ispiru od površine do dna. Ako zalijevate u supstratu, soli će se sa dna posude podići na površinu gdje ćete primijetiti bijeli obrub koji uopće nije dekorativan.
Često je pitanje, ali i zagonetka: Koliko često treba zalijevati biljke? Je li dovoljno jednom dnevno? Da li ga treba zalijevati jednom u 15 dana ili češće? Nema odgovora. Nema pravila. Dinamika navodnjavanja ne zavisi samo od vrste, već i od stanja biljaka, položaja, posude i vlažnosti vazduha. Prije svakog zalijevanja biljke treba pregledati i procijeniti da li im je potrebna voda. Dobro je poređenje ako samo kažete da se ni sami ne biste osjećali dobro da su vam stopala stalno mokra.
Kako znate da je vrijeme za zalijevanje?
Zalijevajte biljke kada se supstrat u saksiji potpuno osuši. Čak i ako ostane suva dva-tri dana, biljke neće stradati, kažu u baštenskom centru. Zalijevajte na sljedeći način:
• Biljke dobro natopite dok voda ne uđe u tanjuriće na dnu. Ostavite tu vodu da odstoji pola sata, a zatim je izvadite iz posude. Na taj način, izvlačenjem iz tanjira, ostavili ste dovoljno vremena da se supstrat zasiti vodom, a pošto ste uklonili višak vode, omogućili ste da vazduh nesmetano dođe do korena.
• Pustite da se supstrat potpuno osuši prije sljedećeg zalijevanja. Kako ćeš znati? Gurnite prst u lonac i provjerite. Ako osjetite da ima vlage, odgodite zalijevanje.
• Uvijek vode ujutro. Princip zalijevanja kaže da biljke ne bi trebalo da budu vlažne noću jer su toliko podložne infekcijama.
• Tokom dana i na suncu nikada ni u kom slučaju ne zalivajte biljke, čak ni odstajalom vodom.
Zalivanje kada je vruće
Tokom ljetnih mjeseci, a posebno u danima poput ovog ljeta, neke balkonske biljke ćete morati zalijevati dva puta dnevno. Tegle i žardinjere sa duplim dnom idealno su rješenje za ovaj problem. Imaju rezervoar iz kojeg se supstrat lagano natapa, te mogu prihvatiti vodu za nekoliko dana zalijevanja.
Osim obaveznog jutarnjeg zalijevanja, treba voditi računa da voda na listovima presuši prije nego što sunce postane prejako, jer može spržiti listove kroz zaostale kapljice. Drugo zalijevanje obavite uveče kada sunce zađe. Vruće ljetne večeri pomoći će da se lišće brzo osuši i neće biti opasnosti od infekcija tokom noći. Ovo će dodatno ohladiti biljke, što će im koristiti.
Ako su vaše biljke stalno izložene visokim temperaturama i vrelom ljetnom suncu, bilo bi dobro da ih nakon zalaska sunca pospite ocijeđenom vodom kako bi se rashladile. Možete ih zalijevati i ujutro, što će im se sigurno svidjeti.
Tu je i prihrana na koju morate paziti jer može oštetiti listove. Ljeti je biljkama potrebno puno hrane za intenzivan rast i cvjetanje, pa je gnojidba obavezna. Prilikom zalijevanja, kada rastvorite dodatak u vodi, pazite da ne pokvasite listove jer ćete ih oštetiti. Ako se to dogodi, nakon zalijevanja listova, istuširajte se i isperite ostatke aditiva.
Travnjaci, bašte i mali trikovi
Vrtlari znaju da se voda u baštama i travnjacima u ovako vrućim danima zadržava u dubljim slojevima tla, pa je sušenje manje intenzivno nego u žardinjerima i posudama. Biljke vole zalijevanje u ranim jutarnjim satima (4 ujutro). Tako će do 6 sati sve biljke biti dobro zalijevane, a lišće će se osušiti prije nego što sunce ojača. Zalijevanje prskalicama dodatno doprinosi aeraciji hlora iz vode, što je velika korist za biljke.
Naravno, količinu vode morate prilagoditi vremenskim uslovima. Voda ne smije ‘ležati’ na površini bašte. To nije slučaj kada je ljeto vruće kao ovogodišnje, ali uvijek treba imati na umu da je pretjerano zalijevanje najveći neprijatelj vaših biljaka, veći čak i od paklene vrućine.
Malč je vrlo koristan za vrtove i velike kontejnere. Malč sprečava isparavanje vode sa površine a istovremeno je vrlo dekorativan izborom boja i zrna. Također, birajte supstrate koji dobro zadržavaju vodu, a nikako sukulente koji sadrže pijesak i šljunak i koji lako propuštaju vodu. Postoji još jedan vrtlarski trik – u vrućim ljetnim danima sakupite biljke i posude na jednom mjestu kako biste spriječili pregrijavanje i gubitak vlage.
I još jednom podsećamo iskusne baštovane – manje je uvek bolje nego više.
