Negativan odgovor se čini logičnim. Ali ako je tako, zašto toliko ljudi koje poznajem jedu sladoled svakodnevno!?! Mediji nas bombarduju činjenicama o sladoledu junk food koji ima malu ili nikakvu nutritivnu vrijednost, plus ima visok sadržaj kalorija, šećera i masti.
Kao i kod drugih proizvoda, sladoled je doživio procvat u Americi i možda je glavni problem tu, jer su američki proizvođači dodali sastojke koje sladoled, tamo gdje je najbolji, inače nema. Zato ga možemo porediti sa drugim namirnicama koje u Italiji imaju nutritivnu vrednost u odnosu na ostatak sveta. Sve, sve napravljeno u Italiji je drugačije. Tako italijanska pizza ne podnosi kečap, ananas i razne sastojke koji su prisutni van Italije. Isto važi i za tjesteninu, kapućino, suhomesnate proizvode i sireve. Iz tog razloga je uvedeno geografsko porijeklo proizvoda, pa se rendani sir više ne može zvati parmezan, odnosno balzamiko sirće ako nije iz Modene. Sa sladoledom nisu uspjeli, ali tako je u italijanskim poslastičarnicama Gelato Artigianale ili Zanatski sladoledšto znači ne samo originalni sladoled već i način pripreme.
Italijanski sladoled – glavne karakteristike
Njegova svjetska popularnost stalno raste, pa se imitacije povećavaju. Svaki pokušaj prilagođavanja recepata posebnim ukusima neke zemlje kvari karakteristike pravog italijanskog sladoleda, posebno njegove tri osnovne karakteristike:
• Svežinašto znači da je sladoled proizveden i prodat istog dana, bez ikakvih konzervansa ili tretmana sa ciljem da se njegova upotreba produži mjesecima.
• Originalnostšto se može postići samo upotrebom prirodnih sirovina kao što su svježe mlijeko, šećer, puter, jaja, svježe voće i visokokvalitetni poluproizvodi.
• Mekoćakoji je rezultat tradicionalnog procesa proizvodnje, uz poštovanje sanitarnih propisa.
Konačno, zato sladoled zdrav desert iz više razloga, odnosno jer je izvor kalcija, vitamina i proteina. To ga čini kompletnom hranom, pogodnom za sve uzraste.
Američki sladoled – kombinacija je bezbroj
A onda na scenu stupa američki sladoled koji kombinuje sve od vanile, svih vrsta voća, do sabljarke (matcha) zelenog čaja. Čini se da kombinacijama koje postoje u Americi nema kraja. I tu nije kraj, jer se dodaju razne vrste slatkiša, od mljevenih bombona, orašastih plodova i čokolade do raznih sirupa.
I dok ovo mnogima zvuči apsolutno ukusno, ova vrsta uživanja je nešto zbog čega bismo mogli požaliti već sljedeći dan. To ne znači da je konzumacija ovakvih sladoleda automatski nezdrava, već da se neumjerenost i redovnost u konzumaciji u konačnici negativno odražavaju.
Šta je zdrav sladoled?
pitanje je: Kakav je sladoled zdrav? Prema Međunarodnoj asocijaciji mliječne hrane, “sladoled je smrznuta hrana napravljena od mješavine mliječnih proizvoda, koja sadrži najmanje 10 posto mliječne masti”. Nutritivni profil sladoleda varira u zavisnosti od marke, ukusa i vrste. Kugla sladoleda varira u težini od 65 do 92 grama, a kalorija od 115 do 210 kcal. Sladoled ne mora uvijek imati puno masti, pa se količina kreće od 2,5 g do 13 g, slično holesterolu, od 5 mg do 70 mg. Dok postoje standardni proteini – oko 2 g, ugljikohidrati variraju od 4 g do 20 g. U većini slučajeva, vrhunski sladoled, koji je bogatiji i kremastiji od običnog sladoleda, ima više šećera, masti i kalorija. S druge strane, proizvodi bez dodanog šećera obično sadrže zaslađivače kao što su šećerni alkoholi, koji kod nekih ljudi mogu uzrokovati probavne probleme, uključujući nadutost i plinove. Skoro svi sladoledi su bogati fosforom i kalcijumom: porcija od 1/2 šolje (65 grama) obezbeđuje između 6 i 10 procenata dnevne vrednosti (DV). Međutim, ovaj mineralni sadržaj ne nadoknađuje visok sadržaj kalorija i šećera u sladoledu.
Iako tehnički nisu sladoledi, vrijedi ga spomenuti šerbet i šerbetpopularne ljetne opcije. Prave se od voćne pulpe, šećera i drugih aroma, a šerbet sadrži malo mliječnih proizvoda. Šolja šerbeta ili šerbeta se kreće od 160 do 200 kalorija i obično dolazi s prirodnim voćem, ali se mogu dodati i drugi aditivi kao što su umjetne arome i kukuruzni sirup s visokim sadržajem fruktoze, što ih čini jednako nezdravim kao sladoled.
Sladoled bez mliječnih proizvoda ili veganski sladoled nije uvijek najzdravija opcija. Umjesto mlijeka dodaju se šećer i nezdrave masti poput kokosovog ulja. Međutim, činjenica da se veganski sladoled pravi bez sastojaka životinjskog porijekla može biti od koristi osobama s alergijama na laktozu i jaja i dobar je izbor za one koji žele voditi zdraviji način života.
U osnovi, ako tražite zdraviji sladoled, trebali biste procijeniti veličinu porcije, kvalitetu sastojaka i sadržaj šećera prije nego što ga konzumirate. Mnoge vrste sladoleda sadrže velike količine šećera, konzervansa, kukuruznog sirupa, hidrogenizovanih ulja, vještačkih zaslađivača i drugih aditiva koji mogu predstavljati zdravstveni rizik, ali i poremetiti ravnotežu crijevnog mikrobioma i dovesti do pogoršanja metaboličkih i srčanih bolesti.
Sve u svemu, ne znači da morate proučavati sladolede da biste ih jeli, ali uz pažljiv odabir i umjerenost u konzumaciji možete uživati u sladoledu, ali i brinuti o svom zdravlju.
Jedite sladoled, ali umjereno
Sladoled je savršena poslastica za rashlađivanje po vrućem danu. Ipak, čini se da je dobar savjet da ga ne jedete svaki dan, već da s vremena na vrijeme uživate u ovoj deliciji. Ako već želite da jedete sladoled svaki dan, a da smanjite rizik, uživajte u jednoj ili dve kugle i preskočite slatke dodatke. Ako morate nešto dodati, dodajte svježe bobičasto voće, sjeckane orašaste plodove, chia sjemenke, banane, ananas ili hrskave cjelovite žitarice. Ne samo da će ovi sastojci sladoledu dodati ukus i teksturu, već će povećati i unos vitamina, minerala i vlakana.
I za kraj, malo fiziologije: sladoled također popravlja raspoloženje zbog lizanja koje aktivira centre zadovoljstva i tako se osjećamo dobro. Moguća mana je što će neki s vremenom početi uzimati sve više sladoleda zbog ovog osjećaja, kako bi što češće imali isti osjećaj.
Dakle, poenta je opet umerenost ili, možda, savet da nikada ne trošite vreme na razmišljanje da li bi trebalo da jedete sladoled, već da ga pojedete pre nego što se otopi.
