Pred 29. godišnjicu genocida u Srebrenici, BIRN BiH i Mediacentar su okupili urednike i novinare iz BiH, s kojima su podijelili sudski utvrđene činjenice prilagođene različitim novinarskim formama, a kako bi se zajedno borili protiv negiranja u javnom prostoru.
Prema navodima Centra za borbu protiv mržnje u digitalnom prostoru (CCDH) i u Izvještaju o negiranju genocida u Srebrenici 2022. godine, društvene mreže Facebook, Twitter, Instagram, YouTube i TikTok nisu reagovale na 84 posto objava koje bi se trebale kategorisati kao širenje mržnje.
Tarik Moćević, koautor izvještaja “Nove platforme i govor mržnje: Primjeri slavljenja presuđenih ratnih zločinaca i negiranje genocida na TikToku”, navodi kako na ovoj društvenoj mreži korisnici svjedoče brutalnom iživljavanju i slavljenju počinilaca genocida.
Kako pojašnjava, TikTok nakon pretraživanja sadržaja o holokaustu svoje korisnike automatski upućuje na verifikovane objave.
“Mi se nadamo da ćemo uspjeti ovom inicijativom pokrenuti nešto i s pitanjem genocida u Srebrenici. TikTok – kao i ostale društvene mreže, naravno – načelno ne dozvoljava govor mržnje, širenje mržnje, diskriminaciju po bilo kojoj osnovi i ima taj standardni auto sistem uklanjanja nepoželjnih sadržaja koji funkcioniše vrlo jednostavno na pretrazi spornih riječi i automatskom eliminisanju sadržaja koji ima u sebi te ključne riječi. Međutim, taj automatski sistem je očigledno nedovoljno efikasan”, kaže on.
Dodaje kako je za ovu društvenu mrežu vrlo karakteristično jer dozvoljava profile s lažnim imenom korisnika te kako su tokom rada na izvještaju otkrili više od 150 profila s imenima ratnih zločinaca u svom nazivu.
Vincent Couronne, direktor Les Surligneurs, francuskog medija za provjeru činjenica, i istraživač na Univerzitetu Paris-Saclay, smatra da se državni zakoni trebaju primjenjivati i na kompanije.
“Ukoliko je u Bosni i Hercegovini negiranje genocida zabranjeno, onda bi se i platforme trebale boriti protiv toga”, kaže Couronne te dodaje kako bi se platforme trebale boriti i protiv promocije negiranja.
Prema njegovom mišljenju, negiranje genocida može predstavljati prijetnju po reputaciju društvenim mrežama.
“Male države, s malim bruto domaćim proizvodom (BDP) i s ne baš velikom populacijom, nažalost imaju malo mogućnosti da vrše pritisak na platforme, zbog čega žalim, naravno, ali to je posljedica kada pustimo ove kompanije da rastu do te mjere da postanu jače od pojedinih zemalja”, kaže on.
Predstavnici kompanije “Meta”, koja rukovodi Facebookom i Instagramom, te društvena mreža TikTok nakon predstavljanja inicijative nisu pristali na razgovor s novinarima Detektora niti su odgovorili na pitanja postavljena pisanim putem.
