Zakon o nestalim osobama u BiH, koji postoji već 20 godina, predviđa mogućnost obilježavanja masovnih grobnica. Do danas ta mogućnost nije mnogo korištena zbog niza prepreka.
Detektor je pred 30. godišnjicu genocida zabilježio prvi zahtjev udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa” za obilježavanje grobnica u kojima su pronađena tijela njihovih najmilijih. Uputili su ga Institutu za nestale osobe BiH, kako je predviđeno Zakonom.
Munira Subašić, predsjednica ovog udruženja, smatra da je važno da se masovne grobnice obilježe zbog budućnosti, porodica, ali i kako bi se počinioci pokajali, “da nikad više ne čine ta nedjela“, kao i zbog drugih razloga.
“Prvi razlog je to što brzo i zaboravljamo, a drugi razlog je što mi majke nemamo dva života, pa da možemo da se sjećamo toga. Treći razlog je što naša djeca trebaju da uče, treba da se zna da je tu bila masovna grobnica“, kaže ona.
Saliha Đuderija, predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta, pojašnjava da porodice predaju zahtjev ovoj instituciji, koja potom izdaje potvrdu u kojoj činjenično dokumentuje sve što je važno da stoji na spomen-obilježju, a potom se traži dozvola za izgradnju od lokalnih vlasti.
“Ono što nije nikada riješeno i zbog čega postoje godinama problemi jeste što je taj dio aktivnosti bio planiran da se rješava kroz fond za podršku porodicama nestalih. Jer je bilo planirano da će ta udruženja porodica dobivati finansijsku podršku od različitih nivoa vlasti“, kaže ona.
Memorijalni centar Srebrenica podržao je pokretanje ove inicijative, a direktor Emir Suljagić navodi da žele biti dio tog procesa s porodicama.
“Mi možemo pomoći s onim čim im realno ne može pomoći niko drugi u BiH. Mi im možemo pomoći u istraživanju, prikupljanju podataka, utvrđivanju jednog jedinstvenog sadržaja i, na kraju krajeva, mada to nije uopće manje važno, utvrđivanja jednog jedinstvenog idejnog rješenja za te oznake, odnosno kako će to izgledati“, dodaje on.
Prepreke pri obilježavanju
