Dodatna pomoć Ukrajini, rat u Gazi i ulaganja u Afriku će dominirati dnevnim redom trodnevnog foruma.
Događaj će početi u četvrtak u Borgo Egnazia, luksuznom odmaralištu okruženom maslinama u stilu srednjovjekovnog sela koje vole poznate ličnosti, uključujući pop zvijezdu Madonnu.
Italijanski premijer Giorgia Meloni, domaćin ovogodišnjeg samita, ugostit će šefove država sedam država članica – Sjedinjenih Država, Kanade, Njemačke, Francuske, Italije, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva – kao i šefove država Evropskog vijeća i Evropske komisije.
Kako grupa “istomišljenika” pokušava da se otrese svoje reputacije kluba samo za bogati Zapad, Italija je uputila poziv više od 10 drugih zemalja za sporedne razgovore. Među njima su Mohamed bin Zayed iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, predsjednik Alžira Abdelmadjid Tebboune, jordanski kralj Abdullah II i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Značajni odsutni su Egipat i Saudijska Arabija, koji su, prema listi koju je Al Jazeera pogledala, bili pozvani.
Tajming ne može biti bolji za Meloni, koja će predsjedavati samitom kao evropska zvijezda u usponu nakon pobjede svoje krajnje desničarske stranke na nedavnim izborima za Evropski parlament na kojima skrenite desno preko kontinenta.
“Ponosna sam što idem u G7 sa najjačom vladom od svih”, rekla je premijerka na putu za Pulju.
Afrika i Mediteran – dva ključna pitanja nacionalne sigurnosti – bit će istaknuti na samitu. Očekuje se da će Meloni proširiti svoju vodeću vanjsku politiku, takozvani Mattei plan. Projekat ima za cilj da pozicionira Italiju kao glavno energetsko čvorište između Evrope i afričkog kontinenta u nadi da će podstaći rast u Africi i, zauzvrat, obuzdati imigraciju u Evropu.
Podrška Ukrajini je takođe na vrhu dnevnog reda. Predsjednik Volodimir Zelenski bi trebao doći prvog dana samita na dvije sesije posvećene ratom razorenoj zemlji. Najočekivaniji ishod G7 je sporazum o zajmu od 50 milijardi dolara Ukrajini uz podršku profit akumuliran na zamrznutu rusku imovinu na Zapadu nedugo nakon što je Moskva započela svoju invaziju u punom razmjeru u februaru 2022. Italijanski izvor je rekao za Al Jazeeru da postoji politička volja da se na samitu objavi dogovor, čak i ako neka tehnička pitanja budu trebala biti riješena.
Takav sporazum, rekao je izvor, poslao bi snažnu poruku jedinstva s Kijevom u vrijeme kada ukrajinski vojnici zaostaju, a Moskva stabilno napreduje na istoku i sjeveru zemlje. Potencijalna promjena u Bijeloj kući na američkim izborima u novembru dodala je hitnost.
Druga sesija je o Bliskom istoku, gdje se očekuje da će izraelski rat protiv Gaze dominirati pregovorima. Posmatrači kažu da će lideri vjerovatno ponoviti svoje ranije stavove, od pozivanja Hamasa da prihvati sporazum o prekidu vatre koji je iznio američki predsjednik Joe Biden, do prepoznavanja važnosti rješenja dvije države za mir u regionu.
Među gostima će biti i papa Franjo – prvi put da je papa pozvan na samit – na sesiju posvećenu umjetnoj inteligenciji (AI). Ostale posebne sesije će potom biti posvećene migracijama, finansijskim pitanjima i situaciji u azijsko-pacifičkom regionu.
Konačna izjava se očekuje u subotu. Ovo je obično dokument koji ukazuje na smjer koji članovi grupe namjeravaju slijediti – oblikovanje budućih politika dok ostatku svijeta nudi prozor u svoje prioritete.
