Kolkata, Indija — Amirul Laskar je posljednja tri mjeseca bio bez posla, jer je fabrika jute u kojoj je bio zaposlen zatvorena zbog gubitaka.
Ovaj 40-godišnjak je radio u mlinu za jutu Delta u selu Manikpur, oko 20 km (12 milja) od Kalkute, glavnog grada države Zapadni Bengal.
Otkako je ostao bez posla, bori se da vodi svoje domaćinstvo i plaća hranu i druge potrebe svojih roditelja, supruge i 18-mjesečne kćeri, rekao je za Al Jazeeru.
“Ovakvi prekidi su se dešavali i prošle godine tri do četiri puta, kada su radovi bili obustavljeni na nekoliko mjeseci da bi se nastavili”, rekao je Laskar i dodao da se ove godine stvari nisu popravile. “Finansijska situacija je jadna i pokušavam da emigriram u drugu zemlju da nađem posao da izdržavam svoju porodicu.”
Laskar je jedan od 4.000 radnika Fabrike jute Delta koji su ostali bez posla i prihoda od gašenja fabrike u februaru.
Juta, poznata kao zlatno vlakno, jedna je od najvećih industrija u Bengalu. Omogućava prihod za otprilike 4,8 miliona ljudi, uključujući četiri miliona farmera, i zadovoljava 95 posto indijske potražnje za jutom. Indija je najveći svjetski proizvođač jute i drugi najveći izvoznik, nakon susjednog Bangladeša.
Poljoprivrednici, mlinari i njihove porodice takođe čine veliki glasački blok, a većina političara ih se sjeća uglavnom samo u izbornoj sezoni, žale se mještani.
Glasanje u pojasu od jute u državi Zapadni Bengal zakazano je za 20. maj kao dio pete faze tekućih višesedmičnih nacionalnih izbora, na kojima će premijer Narendra Modi i njegova Bharatiya Janata Partija (BJP) biti protiv indijske Nacionalne alijanse za inkluzivni razvoj (INDIJA), koalicija od 26 stranaka na čelu sa glav opozicione stranke, Rahul Gandhi Indijski nacionalni kongres.
U nedavnom obraćanju u Barrackporeu, državnom čvorištu od jute, Modi je okrivio opozicioni Trinamool kongres (TMC) – vladajuću stranku u državi – za propast nekada uspješne industrije i bijedu njenih radnika. Podsjetio je radnike da je savezna vlada uvela obavezno pakovanje žitarica u vreće od jute, što je zagarantovan podsticaj poslovanju.
Ali radnici u Laskarovom području, barem, ne prihvataju taj argument i krive i TMC i BJP za njihovo trošno stanje.
Laskar kaže da ih niko od političara nikada nije posjetio da bi se nakon glasanja raspitao o njihovom stanju. Kaže da ih je posljednji put političar provjerio prije više od jedne decenije kada je Komunistička partija Indije (marksistička), CPIM, bila na vlasti u državi. Ovaj put planira glasati za CPIM.
“Uprava Delta Jute Mill-a je nakon obustave rada prestala da šalje (čistače) u prostorije za osoblje. Živimo usred prepunih odvoda, a voda koja sadrži ljudski otpad ulazi u naše kuće za vrijeme jakih kiša. Zbog trulog mirisa, teško je stajati tamo čak i minut”, rekla je za Al Jazeeru Asma Khatun, 25, udata za drugog radnika u mlinu dok je držala kćer, koja se, kako je rekla, često razboli u nehigijenskim uslovima. . Uslovi.
„A opet, nijedan političar nam nikada nije došao. Zašto bismo glasali?”
Lokalni lideri tvrde da su loši uslovi života isti u većini fabrika jute.
„Vlasnici mlinova malo vode računa o higijeni. Curenje odvodnih cijevi, prelijevanje odvoda i smeće uobičajena su scena posvuda. Administracija čak ni ne okleva da prekine dalekovode nakon što fabrike prestanu da rade”, rekao je Kayum Sheikh, šef CPIM-a u regionu.
Radnici kažu da ovaj put niko od glavnih kandidata nije došao da traži svoj glas, možda zbog straha od gnjeva radnika. Ali kandidat CPIM-a u toj oblasti obećao je da će riješiti njihove probleme, rekli su.
Mlinovi u krizi
Zapadni Bengal je poznat po tome što je bio dom prve indijske fabrike jute, koju je 1855. pokrenuo britanski preduzetnik u okrugu Hooghly, koji je doveo mašine za predenje jute iz Dandija u Škotskoj.
Zapadni Bengal je izabran kao dom indijske industrije jute zbog svoje bogate ponude radne snage u kombinaciji s visokom dostupnošću uglja i rijeka. Ugalj se koristio kao gorivo za proizvodnju pare za mašine, a gotovi proizvodi su transportovani rekom do luke.
Industrija, trenutno procijenjena na oko 1,8 milijardi dolara, uglavnom proizvodi vreće od jute za pakovanje žitarica za hranu od strane indijske vlade, i neke druge artikle poput podova od jute i sirove jute, koja se izvozi na mjesta poput Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Evrope. Unije i zemalja Zaljeva.
U finansijskoj godini koja se završava martom 2023., Indija je izvezla predmete od jute u vrijednosti od 442 miliona dolara, prema Indian Jute Mills Association (IJMA), krovnoj organizaciji vlasnika jute. Od aprila 2023. do februara 2024. godine, prema posljednjim dostupnim podacima, izvezla je robe u vrijednosti od 322 miliona dolara.
Uprkos svom doprinosu nacionalnoj i državnoj ekonomiji, industrija jute je u krizi, što dovodi do zatvaranja tvornica ili rada smanjenog kapaciteta.
Zapadni Bengal ima oko 85 mlinova za jutu, od kojih je osam zatvoreno zbog gubitaka, nedostatka sirovina i krize radne snage, dok ostali rade sa oko 60 posto kapaciteta.
Vlada Indije je jedini i najveći kupac u sektoru i nabavila je oko 3,6 miliona bala vreća od jute (jedna bala je 500 vreća) u 2023-24. za upotrebu od strane Food Corporation of India (FCI) za pakovanje žitarica.
U decembru je savezna vlada donijela naredbu kojom se nalaže da se sve žitarice i 20 posto šećera pakuju u vreće od jute.
No, vlasnici mlinova rekli su za Al Jazeeru da je unatoč tome bilo malo narudžbi za opskrbu od federalne vlade.
Pismo koje je IJMA poslala federalnoj vladi i kojem je pristupila Al Jazeera od 14. maja pokazuje da je u aprilu bilo manje vladinih narudžbi za vreće od jute, a da nije bilo naredbi do sredine maja.
“U aprilu smo primili (207.000) narudžbi bala u odnosu na uobičajenu narudžbu od (216.000) bala u istom periodu. Iako industrija prima narudžbe od (303.000) bala svake godine u maju, do sada nije bilo narudžbi”, rekao je izvor upoznat s tim.
Zbog toga mlinovi rade sa 60 posto kapaciteta, a vlasnici su otpuštali radnike kako bi smanjili troškove.
Ovo je dodatak drugim izazovima u sektoru u posljednjih nekoliko godina, uključujući Cyclone 2020 i pandemiju COVID-19, od kojih su oba dovela do zastoja poslovanja. Sektor je jedva počeo da se oporavlja, ali je proizvodnja ponovo pogođena 2022. godine zbog slabih kiša. Postoji i “žestoka konkurencija” iz Bangladeša s tamošnjim mlinovima koji nude proizvode od jute po niskim cijenama zahvaljujući visokim državnim subvencijama, rekao je Rishav Kajaria, zamjenik predsjednika IJMA, za Al Jazeeru, ističući probleme industrije.
Savjeti na čekanju
Kriza u mlinicama teško je pogodila radnike koji od njih zavise za život.
Prema najnovijem sporazumu između radnika fabrike i vlasnika potpisanog ranije ove godine u januaru, novozaposleni stalni radnici imaju pravo na 485 rupija (5,82 dolara) dnevno i podliježu zakonskim beneficijama kao što su fond za osiguranje, napojnica i smještaj osoblja, dok radnici po ugovoru dobijaju 450 rupija (5,40 dolara) i bez beneficija.
Ali stalni radnici se žale da im zakonske naknade dugo čekaju.
“Naš glavni zahtjev je odobrenje finansijskog fonda i napojnice koje su na čekanju posljednjih nekoliko godina. Nekoliko radnika je umrlo čekajući ga, ali vlasnici mlina jednostavno odbijaju da plate, pozivajući se na finansijske gubitke. Radnicima koji dignu glas protiv članarine također prijete strašne posljedice kao što su protjerivanje iz prostorija za osoblje i prekid dalekovoda. To je potpuna eksploatacija”, rekao je Rakesh Jaiswal, sekretar Stalnog sindikata West Bengal Jute.
Vlasnici mlinova radije unajmljuju izvođače nego radnike s punim radnim vremenom kako bi troškovi bili niski. Kao rezultat toga, najmanje 60 posto radne snage danas čine radnici po ugovoru, dodao je.
Biswajit Mukherjee, advokat koji se bori u slučajevima penzionisanih radnika u fabrici jute zbog neisplaćenih beneficija na raznim sudovima za rad i Visokom sudu u Kalkuti, odbija vjerovati da mlinovi rade s gubitkom.
„Teško da će neko preduzeće dugo poslovati s gubitkom. To je zapravo trik da se izbjegne porez na dohodak i druge obaveze”, rekao je on.
Prema Mukherjeeovoj matematici, vlasnici mlinova duguju 4 milijarde rupija (47,9 miliona dolara) u vidu napojnice, od čega je isplaćeno samo 600 miliona rupija (7,2 miliona dolara). Ali uglavnom uspijevaju izbjeći zakon jer su u upravi kompanije postavili punomoćnike, rekao je on.
Radnici jute s kojima je Al Jazeera razgovarala rekli su da im je dosta ove taktike.
Mohasin Laskar, 62, penzionisani radnik tvornice jute Delta, rekao je za Al Jazeeru da će ovaj put glasati za kandidata CPIM-a.
“Situacija nije bila tako loša za vrijeme vladavine ljevice jer je lokalna uprava dolazila na čišćenje i nakon obustave rada. Barem smo imali higijenski stan za život. Ali sada su stvari postale strašne. Voljeli bismo i ovoga puta glasati za kandidata ljevice”, rekao je on.
No, s obzirom da TMC u državi ima većinu i BJP se trudi da poveća svoj udio glasova, ima li kandidat CPIM-a uopće šanse, upitala je Al Jazeera Laskara. Nasmiješio se i rekao: „Nikad se ne zna kada se sreća može okrenuti u politici. Sačekajmo i vidimo.”
