Kriza njemačke premium automobilske industrije se produbljuje. Profit u Kini se strmoglavljuje, a konkurencija u Evropi ubrzano jača. Kineski proizvođači, koji se i sami suočavaju s gubitkom profita na domaćem tržištu zbog hronične prekomjerne ponude, dovode svoje jeftinije, tehnološki napredne limuzine i SUV modele u profitabilnu Evropu. Kompanijama i investitorima potrebna je pomoć.
Evropski proizvođači su u defanzivi, ali jedan izvještaj ukazuje na relativno jednostavan način za smanjenje troškova. To je odustajanje od upornog nastojanja da ponude gotovo neograničen izbor modela i opreme. Takva politika narušava efikasnost i profitabilnost i ograničava sredstva raspoloživa za investicije. Tesla je, međutim, izuzetak.
U SAD-u je predsjednik Donald Trump zaustavio ono što se doživljava kao prijetnja kineske automobilske industrije uvođenjem carine od 100 posto. Evropska unija je u pojedinim slučajevima podigla uvozne carine na električna vozila i do 43 posto i dogovorila mjere za ograničavanje naglog rasta prodaje plug-in hibridnih vozila. Ali, to nije zaustavilo krizu.
Problemi koje je EU sama sebi stvorila u proizvodnji automobila evropski proizvođači automobila višeg cjenovnog ranga, ali i oni koji posluju u masovnom tržišnom segmentu, zabilježili su drastičan pad prodaje zbog kineske konkurencije. Tome su u velikoj mjeri doprinijela ograničenja koja su regulatorna tijela EU nametnula u vezi s emisijama ugljik-dioksida (CO2).
Ta pravila predviđaju postupno ukidanje emisija CO2, sve do nulte emisije 2035. godine. To znači da bi jedina održiva opcija trebala biti električna vozila. Ipak, države članice trenutno pregovaraju o nekim posljednjim izmjenama tih propisa. Od njihovog uvođenja 2023. postalo je jasno da evropski proizvođači znatno zaostaju za kineskim konkurentima u razvoju električnih tehnologija i efikasnosti proizvodnje. Ukratko, insistiranje EU na prelasku s motora s unutarnjim sagorijevanjem na električni pogon sistematski bi moglo uništiti samu srž jedne od vodećih evropskih industrija, koja zapošljava stotine hiljada visokokvalificiranih i dobro plaćenih radnika.
Francuska konsultantska kuća Inovev prognozira da će kineski proizvođači više nego udvostručiti tržišni udio u Evropi. Sa sedam posto u 2025. na 15 posto u 2035. godini. Ova procjena je konzervativnija od prognoze kompanije AlixPartners. Oni očekuju da će kineski proizvođači do 2030. dostići udio od 16 posto. Investicijska istraživačka kuća Bernstein predviđa da će njihov udio do 2035. iznositi 18,7 posto, dok investicijska banka UBS očekuje 20 posto već do 2030.
Kompanije poput BMW-a, Mercedesa, Audija i Porschea gledaju kako njihov nekada iznimno profitabilan i naizgled nezaustavljiv posao s premium automobilima u Kini polako propada. Konsultantska kuća Roland Berger upozorila je da bi do 2030. u Njemačkoj moglo nestati najmanje 200.000 radnih mjesta u automobilskoj industriji zbog gubitka profita na kineskom tržištu.
Kineski proizvođači Xpeng, Zeekr, Aito, Nio, kao i Denza – premium brend kompanije BYD – i drugi, vjeruju da će njihovi skuplji modeli imati uspjeha u Evropi. Čak bi i Evropljane, koji su tradicionalno veoma vezani za određene automobilske marke, mogao privući model Denza Z9 ako je 20.000 eura (22.000 dolara) jeftiniji od Porschea Panamere. Postoji čak i kandidat za konkurenciju modelima poput legendarnog BMW-ova Rolls-Roycea, mada ime Yangwang možda ne asocira odmah na luksuz i raskoš u kojima se ne štedi.
Ziker skuplji od evropske konkurencije

Zeekr je toliko uvjeren da će Evropljani prihvatiti kvalitet njegovih automobila da je cijenu svog velikog plug-in hibridnog SUV modela 9X u Njemačkoj, sa uračunatim porezom, odredio na 119.500 eura. Poređenja radi, konkurentski BMW X7 košta 106.500 eura, a Mercedes GLS 102.700 eura. Evropski direktor Zeekra Lothar Schupet izjavio je da višu cijenu opravdava tehnologija koju automobil nudi.
„Naš stav je potpuno jasan. Nudimo veću vrijednost za novac. Pružamo bolje performanse, kvalitetniju izradu i napredniju tehnologiju. Upravo tu se tradicionalni brendovi suočavaju sa najvećim izazovom“, rekao je on za Automotive News na sajmu automobila u Parizu.
U međuvremenu, Volkswagen, matična kompanija Audija i Porschea, zaprijetio je da će otpustiti 100.000 zaposlenih i zatvoriti do četiri fabrike. BMW je tokom 2026. dva puta izdao upozorenje o smanjenju očekivane dobiti i najavio smanjenje broja radnih mjesta. Mercedes, čiji su gotovo 20 posto vlasnici kineski investitori, ovog mjeseca je saopštio da razmatra zatvaranje pojedinih fabrika u Njemačkoj zbog visokih troškova i obustavljanje investicija.
„Njemačka automobilska industrija trenutno se suočava sa najvećom krizom u svojoj historiji. Upozorenja o padu profita, smanjenje broja zaposlenih. Isti obrazac ponavlja se i kod proizvođača automobila i kod njihovih dobavljača. Šta još treba da se dogodi da bi se situacija shvatila ozbiljno?“, rekao je profesor Ferdinand Dudenhöffer nakon vijesti o Mercedesu.
HSBC Global Investment Research ukazuje na slabost profita i neizvjesne izglede njemačkih proizvođača. Ipak, ne smatra da je vrijeme za paniku.Restrukturiranje i mjere za sopstveni oporavak
Restrukturiranje i mjere za sopstveni oporavak
„Kina i dalje opterećuje zaradu njemačkih proizvođača. Još važnije, vidljivost poslovnih izgleda za 2027. i dalje je slaba. Restrukturiranje i interne mjere za poboljšanje poslovanja daju rezultate. Fokus će biti na ubrzavanju napora za suzbijanje pritiska rastućih troškova“, navela je investiciona banka u izvještaju.
Centar za automobilska istraživanja (CAR), koji vodi Dudenhöffer, pesimističan je kada je riječ o izgledima njemačkih proizvođača. Ipak, želi da oni makar riješe problem za koji smatra da ih dodatno slabi. To je uporno nastojanje da ponude ogroman broj različitih modela i opcija. I to povećava troškove i često zbunjuje kupce.
„Njemački proizvođači premium automobila guše se u raznovrsnosti modela. Nudeći veliki broj modela, motora i konfiguracija opreme, njemački proizvođači mogli su da pokriju čak i najmanje tržišne niše. Nijedno polje na marketinškoj šahovskoj tabli nije ostalo nepopunjeno. Prelazak na električnu mobilnost dodatno je proširio tu raznovrsnost proizvoda. Do te mjere da je ponuda postala gotovo nemoguća za snalaženje“, naveo je Dudenhöffer u izvještaju CAR-a.
„Suprotan pristup može se vidjeti kod Tesle, čije je poslovanje u Kini ostalo relativno stabilno. Isto važi i za neke mlađe kineske proizvođače, poput Xiaomija. Oni nude relativno mali broj modela. Ali ih proizvode u visoko automatizovanim fabrikama, koristeći nove proizvodne tehnike, kao što je livenje velikih dijelova u jednom komadu (gigacasting), uz visok stepen standardizacije i niske troškove. Jednostavno rečeno, visoka standardizacija pobjeđuje skupu raznovrsnost proizvoda“, rekao je Dudenhöffer.

Denza Z9; Foto: SOPA Images/LightRocket via Getty Images
Carine na električne i hibridne automobile nisu mnogo promijenile
Veliki broj različitih modela i konfiguracija povećava troškove jer podrazumijeva manje proizvodne serije pojedinačnih komponenti, veće logističke troškove i skuplje rezervne dijelove, kao i složenije proizvodne procese. Istovremeno, takva praksa otežava korištenje prednosti standardizovanih proizvodnih procesa, poput masovne proizvodnje zasnovane na gigacastingu.
Napori EU da zaštiti domaću industriju uvođenjem carina na električna i plug-in hibridna vozila pokazali su se neefikasnim. Međutim, istovremeno su pokazali koliko su kineski proizvođači efikasniji ako tako lako mogu da apsorbuju dodatne troškove koje im te carine nameću. Akt o industrijskom ubrzanju EU sadrži brojne odredbe koje bi trebalo da pomognu proizvođačima da se takmiče na tržištu. Ipak, proći će još mnogo mjeseci prije nego što stupi na snagu.
Nakon vijesti o Mercedesu, Dudenhöffer je, uzimajući u obzir i svoj poziv njemačkim proizvođačima da racionalizuju ponudu specifikacija, poručio da sindikati moraju da budu realističniji. A političari da ozbiljno shvate problem.
„Bez suštinskog preuređenja strukture troškova u Njemačkoj, naša domaća automobilska industrija će polako nestati“, rekao je Dudenhöffer.
Neil Winton, saradnik Forbesa




