Budućnost Vijećnice u Sarajevu, simbola grada – kao arhiv nacionalne kulture, ili sjedište Gradske uprave? Nakon rješenja, Zemljišno-knjižnog ureda Opštinskog suda u Sarajevu, da Grad Sarajevo više nije vlasnik Vijećnice, i da je to državna imovina, a da Nacionalna i univerzitetska biblioteka ima pravo na njeno korištenje, ponovo su otvorena pitanja imovinsko-pravnih odnosa, i namjene ovog prostora. Jedno od pitanja – Hoće li, konačno, nakon više decenija čekanja, biti riješen prostor za Nacionalnu biblioteku, kao državnu instituciju?
Tri decenije Nacionalna biblioteka nema dom. Podstanari su u univerzitetskom kampusu, a i taj ugovor uskoro istječe. Iako je imala pravo na korištenje Vijećnice, sve dok Grad Sarajevo 2023. nije upisan kao njen vlasnik, Biblioteka to pravo nije mogla koristiti. Sada, kad je grad izbrisan kao vlasnik, otvara se pitanje – hoće li Biblioteka konačno dobiti svoj dom?
Iako je na rješenje moguće podnijeti žalbu, a to će Grad Sarajevo, kako su potvrdili za FTV i uraditi, promjena je već upisana u zemljišne knjige. NUB je vraćen kao nosilac prava korištenja, ali to ne povlači automatski i fizičko preuzimanje objekta.
„To su neki pravni koraci koji slijede. Ja ću u saglasnosti sa direktoricom NUB BiH, naravno, i s državnim pravobranilaštvom odlučiti o daljim koracima. Mislim da ćemo mi vrlo brzo konkretno postupiti prema Gradu Sarajevo sa zahtjevom da se NUB gore vrati“, rekao je Amar Dacić, advokat NUB BiH.
Iz Grada, s druge strane, ukazuju na dio Rješenja kojim su stranke upućene na parnični postupak. Podsjećaju, između ostalog, na to da je Grad bio nosilac svih aktivnosti na projektu rekonstrukcije i obnove Vijećnice, te da se njihovo pravo korištenja temelji na primopredaji ključeva ove građevine 2006.
U pogledu čega je potpisan Revers između Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i Grada Sarajevo. Od tog dana do danas, Grad Sarajevo je zakonit i savjestan posjednik objekta Vijećnice. Grad Sarajevo će putem JP Sarajevo nastaviti sa održavanjem i upravljanjem objektom Vijećnica, a sve u skladu sa Odlukom Gradskog vijeća iz 2016. godine.
U saopćenju nije detaljnije objašnjeno kako će JP Sarajevo nastaviti aktivnosti, ako je ono, spomenutom odlukom, zaduženo za upravljanje prostorima koji su ili u vlasništvu Grada ili na koje Grad ima pravo. A trenutno, u zemljišnim knjigama, kada je u pitanju Vijećnica, nema ni jedno ni drugo. Povodom rješenja, oglasila se i bivša gradonačelnica Benjamina Karić, u čijem mandatu je uknjiženo, sada poništeno, vlasništvo Grada.
„Vijećnica je bila, jeste i treba ostati Vijećnica – gradska kuća Sarajeva. Vijećnica je izgrađena kao Gradska kuća, obnovljena je prema originalnoj dokumentaciji i 2014. godine ponovo otvorena kao Gradska vijećnica“, navela je Karić, bivša gradonačelnica Sarajeva (SDP).
Građani, umjetnici, pripadnici akademske zajednice kontinuirano su vodili bitku za povratak knjiga u Vijećnicu i povezivali pitanje njenog doma s pravnim statusom.
„Ona je bila biblioteka i spaljena je kao biblioteka. Paljenje biblioteke to jeste da su knjige gorile ovdje. Sada knjiga nema“, izjavio je teoretičar umjetnosti Senadin Musabegović.
„Je li nama, gospodo, i za status Nacionalne biblitoeke danas i ovdje odgovoran Dodik? izvinite da budem ovako možda i banalan. Nije, to je do nas, do ljudi ovoga grada“, smatra filolog Esad Duraković.
I dok sudovi ne donesu konačne odluke – pitanje kome je Vijećnica dom – stajat će između odgovora na pitanja – Za koga je građena, i s druge strane – Zbog čega je spaljena? Pa ni ovo recentno sudsko rješenje, ni ovaj prilog neće odgovoriti na pitanje ni o budućnosti Vijećnice, ni o budućnosti Biblioteke.





