Novi dokazi o ispuštanju plinova iznad vulkanskih rascjepa sugeriraju da Mars u svojoj unutrašnjosti nije geološki mrtav, nego samo uspavan. Svježe pukotine u regiji Alba Mons ukazuju na aktivna žarišta ispod površine, gdje plinovi iz unutrašnjosti planeta pronalaze put prema van. Međunarodni istraživački tim predvođen Alexanderom Trokhimovskijem smatra da oslobađanje klorovodika dolazi iz vruće magme ispod površine, što predstavlja znak uspavanog vulkanizma.
Za ova je otkrića zaslužna eurospka sonda ExoMars Trace Gas Orbiter koja je prvi put zabilježila klorovodik u marsovskoj atmosferi još 2021. godine. Taj se plin na Zemlji uobičajeno oslobađa iz magmatskih otvora, zbog čega su znanstvenici istraživali odvija li se takav proces i na Marsu. Sada nalazi ukazuju na to da je Mars zadržao dovoljno unutrašnje topline za podržavanje vulkanske aktivnosti sve donedavno, a vjerojatno to čini i danas.
Neobične sezonske promjene
Istraživači su uočili skokove u koncentraciji klorovodika početkom ljeta na sjevernoj polutki Marsa, na mjestu i u vrijeme gdje ga nije trebalo biti. Razina ovog plina inače sezonski varira, dostižući maksimum tijekom zime na sjevernoj polutki, dok ljeti uglavnom nestaje. Većina tih promjena povezana je s marsovskim ciklusima prašine i vode, no uočeno je odstupanje od tog uzorka koje se pojavljivalo uvijek u isto godišnje doba i na istom mjestu – iznad vulkanskih pukotina na padinama vulkana Alba Mons.
Iako Mars ima najveće vulkane u Sunčevu sustavu, razina njihove aktivnosti dosad nije bila poznata. Orbitalne snimke pokazuju da su neki vulkani bili aktivni unutar posljednjih nekoliko milijuna godina, a seizmometri su zabilježili potrese na Marsu, no novi tokovi lave ili erupcije dosad nisu izravno promatrani.
Skrivena mikrobna staništa
Istraživački tim navodi da je ispuštanje plinova povezano s uspavanom komorom magme ispod marsovske površine. Magmatski plinovi poput klorovodika u prošlosti su mogli biti obilniji, pridonoseći gušćoj atmosferi i toplijoj klimi te omogućujući tekućoj vodi da prekrije velik dio površine.
Ako magma koja se diže kroz koru naiđe na podzemne vode, to bi moglo stvoriti topla i nastanjiva staništa. Znanstvenici stoga smatraju da bi traženje života u pukotinama regije Alba Mons imalo smisla jer bi aktivni hidrotermalni sustavi mogli sadržavati energiju i sastojke potrebne za razvoj mikroorganizama te ih zaštititi od nepovoljnog površinskog okruženja.
Otkrivanje tek nekoliko molekula s povremenog izvora s orbite dok se sonda neprekidno kreće bio je izniman pothvat koji su znanstvenici usporedili s traženjem igle u plastu sijena. Ovi nalazi mogli bi se stoga lako pokazati kao dosad najveći uspjeh sonde ExoMars.Rad je objavljen u časopisu Science Advances.
