Odluka Ustavnog suda donesena je u postupku koji je Transparency pokrenuo protiv Javnog preduzeća (JP) “BH Pošta” Sarajevo. Iz Transparencyja kažu da odluka predstavlja još jednu potvrdu problema na koje godinama ukazuju kroz sudske postupke protiv javnih institucija koje uskraćuju informacije od javnog interesa.
“Kod pristupa informacijama vrijeme je ključni element. Informacija koja se traži 2019. godine, a dobija (ili se o njoj odlučuje) tek 2023. ili 2024. godine, često gubi svoj smisao, aktuelnost i korisnost za apelanta”, navedeno je u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH.
Transparency je u augustu 2019. pokrenuo upravni spor protiv JP-a “BH Pošta”, jer je na tadašnji zahtjev za pristup informacijama odgovoreno djelimično.
Kantonalni sud u Sarajevu odlučio je o tužbi tek 5. jula 2023. godine, kada je poništio osporeno rješenje i predmet vratio na ponovno odlučivanje, te su od pokretanja sudskog postupka do donošenja presude prošle skoro četiri godine.
Ustavni sud je ocijenio da je Kantonalni sud neopravdano odugovlačio s odlučivanjem u predmetu koji nije bio složen. Navedeno je u odluci Ustavnog suda da preopterećenost sudova i problemi u organizaciji pravosuđa ne mogu biti opravdanje za kršenje prava na suđenje u razumnom roku.
Postupak se nije završio prvostepenom presudom, a Uprava JP-a “BH Pošta” ponovo je odbila zahtjev Transparencyja. Ustavni sud je, zbog utvrđene povrede prava na pravično suđenje iz Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima, naložio isplatu 300 KM naknade nematerijalne štete u korist TI-a BiH.
“Ono što je sporno jeste da Ustavni sud mora da reaguje u svakom pojedinačnom predmetu, a da jedna sudska odluka, odnosno odluka Ustavnog suda, očigledno ne obavezuje nižestepene sudove da imaju takvo smatranje Ustavnog suda u nekoj svojoj obavezi i da obavezno, bar u ovim predmetima pristupa informacijama, odlučuju brže”, navodi Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.
Ovo je druga odluka tokom 2026. godine kojom je Ustavni sud BiH utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku u postupcima koje je TI BiH vodio zbog pristupa informacijama.
U prethodnom slučaju, koji se odnosio na Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, Ustavni sud je također utvrdio povredu prava na pravično suđenje. Uprkos višestrukim presudama u korist Transparencyja, tražene informacije nisu bile dostavljene ni nakon više od deset godina od prvobitnog zahtjeva.
Ovi slučajevi ukazuju na problem koji prevazilazi pojedinačne sporove s javnim institucijama, navode iz Transparencyja, čak i kada podnosilac zahtjeva dobije sudsku zaštitu, dugotrajni postupci mogu učiniti da ona izgubi praktični značaj.
Posebno je to važno za novinare i organizacije civilnog društva koji informacije koriste za praćenje trošenja javnog novca, otkrivanje mogućih nepravilnosti i kontrolu rada institucija. Podaci o javnim nabavkama, budžetskoj potrošnji ili odlukama institucija često su značajni upravo u trenutku kada se traže, a ne nekoliko godina kasnije.
Transparency godinama upozorava na neefikasnost sudske zaštite u postupcima pristupa informacijama. Posljednja odluka Ustavnog suda dodatno naglašava da zaštita ovog prava ne podrazumijeva samo zakonitost odluke nego i njeno pravovremeno donošenje.
