Izraelski predsjednik Isaac Herzog danas je izabrao Gadija Eisenkota, najozbiljnijeg rivala premijera Benjamina Netanyahua, da pokuša formirati novu vladu, prenijeli su izraelski mediji.
Odluka je uslijedila nakon parlamentarnih izbora koji su rezultirali političkim zastojem, jer nijedan od njih dvojice nema jasan put do vlasti, javila je britanska novinska agencija Reuters.
Netanyahu, izraelski lider s najdužim stažem na vlasti, bori se da zadrži funkciju nakon što je njegova vjersko-nacionalistička koalicija izgubila većinu na izborima održanim 27. oktobra, iako je i dalje ostala najveći blok u parlamentu.
Blok koji se protivi Netanyahuu, a predvodi ga Eisenkot, bivši načelnik Generalštaba, odbio je udružiti snage s arapskim strankama koje bi mu mogle osigurati većinu.
Međutim, arapski lideri, nezadovoljni politikom Netanyahua i njegovih saveznika krajnje desnice, ipak su predložili Eisenkota tokom razgovora s predsjednikom Isaacom Herzogom.
Pregovori o formiranju vlade
Eisenkota očekuju višesedmični pregovori. Ima 28 dana da pokuša sastaviti vladu, uz mogućnost produženja roka za dodatnih 14 dana.
Njegove potencijalne opcije za dolazak na vlast uključuju pokušaj formiranja manjinske vlade uz vanjsku podršku arapskih stranaka, sklapanje koalicije s ultraortodoksnim strankama koje su on i njegovi saveznici ranije izbjegavali ili formiranje vlade nacionalnog jedinstva s Netanyahuom.
Analitičari smatraju da je malo vjerovatno da će se bilo koja od ove tri opcije ostvariti. Ako Eisenkot ne uspije, drugi kandidat može pokušati formirati vladu, a ukoliko ni on ne uspije, parlament može nominirati trećeg kandidata. Za cijeli proces predviđen je rok od oko 100 dana. Ako niko ne uspije, bit će raspisani novi izbori.
Raspored mandata u Knesetu
Likud je osvojio najviše mandata od svih pojedinačnih stranaka – 27 u Knesetu, koji ima 120 poslanika. Međutim, šira Netanyahuova koalicija vjerskih i nacionalističkih stranaka osvojila je ukupno 53 mandata, što nije dovoljno za većinu od 61 poslanika.
Eisenkotova stranka Yashar postala je druga po snazi s 21 mandatom, dok je njegova koalicija, koju čine četiri stranke od lijevog centra do desnice, a predvode ih Jevreji, osvojila ukupno 48 mandata.
Dvije stranke koje predstavljaju izraelsku arapsku manjinu osvojile su rekordnih 19 mandata.
Od vojne do političke karijere
Eisenkot (66), sin imigranata iz Maroka, mogao bi postati prvi premijer iz redova izraelske zajednice Mizrahi – Jevreja čiji korijeni potiču s Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike.
Povučen i nenaklonjen medijima, Eisenkot je u politiku ušao tek 2022. godine.
Nakon napada palestinskog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, kratko je bio član Netanyahuove ratne vlade, nakon čega se vratio u opoziciju.
Kao opozicionar javno je kritikovao Netanyahua zbog načina na koji vodi zemlju, uključujući upravljanje vojnom kampanjom u Gazi. Obećao je da neće biti dio vlade u kojoj je i Netanyahu.
Eisenkotov javni ugled neraskidivo je povezan i s ličnom cijenom koju je njegova porodica platila od 2023. godine. Njegov sin i dvojica nećaka poginuli su u borbama u Pojasu Gaze.
Kritike nasilja nad Palestincima
Eisenkot je kritikovao nasilje doseljenika nad Palestincima, koje je u porastu od 2023. godine i koje je dovelo do tenzija u odnosima Izraela sa zapadnim državama.
Također se protivi koalicionim partnerima Netanyahua iz krajnje desnice, Itamaru Ben-Gviru i Bezalelu Smotriču, koji su se našli na meti sankcija pojedinih zapadnih zemalja zbog podsticanja nasilja nad Palestincima.
