Šezdesetih godina 19. stoljeća njemački liječnik Carl Wunderlich suočio se s gorućim pitanjem: je li povišena tjelesna temperatura (vrućica) bolest za sebe ili simptom nekog drugog, temeljnog zdravstvenog problema?
U vrijeme kada se toplomjere nije rutinski koristilo Wunderlich se upustio u ambiciozan pothvat. Tijekom 15 godina prikupio je podatke o tjelesnoj temperaturi (mjereno pod pazuhom) za 25 tisuća pacijenata svih dobnih skupina i oba spola, što je rezultiralo s više od milijun pojedinačnih mjerenja.
Na temelju tog opsežnog skupa podataka, Wunderlich je izračunao prosjek od 37 °C za zdrave odrasle osobe. Ta je vrijednost postala mjerilo za određivanje normalne tjelesne temperature.Ako bi temperatura porasla iznad 38 °C, to je bio znak vrućice.
Silazni trend
Wunderlichov je skup podataka bio toliko velik da je njegova brojka stekla poseban status kao univerzalni dijagnostički alat.
Novija istraživanja sugeriraju kako se prosječna normalna tjelesna temperatura promijenila tijekom posljednjih stoljeće i pol. No, je liprvotna referentna vrijednost bila pogrešna? Ili svijet koji se ubrzano mijenja utječe i na našu biologiju?
Analizirajući svoje podatke – prikupljene uglavnom od pacijenata iz radničke klase u bolnici u Leipzigu, gdje je obnašao dužnost ravnatelja – Wunderlich je otkrio kako normalna tjelesna temperatura varira.Primijetio je kako žene imaju višu tjelesnu temperaturu od muškaraca, kako temperatura opada s dobi te raste ovisno o dobu dana.
Pokazalo se kako je prosječna tjelesna temperatura današnjih ljudi niža nego što je bila prije 150 godina. Tako je, primjerice, tjelesna temperatura muškaraca u Americi u prosjeku za oko 0,59 °C niža nego što je bila početkom 19. stoljeća.
Istraživački tim je analiziraotri velika skupa podataka koji su sadržavali višestruka mjerenja tjelesne temperature gotovo 190 tisuća ljudi u Sjedinjenim Državama, prikupljena u razdoblju od 1862. do 2017. godine.Čini se kako je nova normala za odrasle bliža vrijednosti od 36,39 °C.
Taj silazni trend nije ograničen samo na ljude koji žive u razvijenim zemljama.Prosječna tjelesna temperatura pripadnika naroda Tsimane – polunomadske autohtone zajednice koja živi u amazonskoj prašumi – početkom 2000-ih kretala se oko 37 °C.No, 2018. njihov se prosjek spustio na 36,5 °C.
Zašto su prosječne tjelesne temperature pale?
Postoji nekoliko mogućih objašnjenja za niže prosjeke.Oni, recimo, mogu biti posljedicom boljeg općeg zdravstvenog stanja populacije. Brojni zdravstveni problemi koji su prije 150 godina mučili ljude danas su puno rijeđi.
Slično je i kod naroda Tsimane – cjepiva i poboljšani sanitarni uvjeti doveli su do boljeg zdravlja. Osim toga, danas je lakše kontrolirati temperaturu zraka u zatvorenim prostorima.
Ali, pad prosječne tjelesne temperature mogao biti posljedica i nečeg sasvim drugog.Moguće je, naime, kako je Wunderlichov stakleni termometar bio baždaren na vrijednosti otprilike dva °C više od onih na suvremenim termometrima.To znači kako su sva očitanja dobivena tim instrumentima pokazivala temperaturu za dva °C višu od stvarne.
U to je vrijeme mjerenje temperature bilo prilično složen i dugotrajan postupak. Živin termometar, dug otprilike tridesetak centimetara, morao se najprije baždariti prema fiksnim točkama, poput vrelišta vode ili ledišta leda.
Pacijenti su potom morali mirovati 15 do 20 minuta jer je tim termometrima trebalo neko vrijeme za očitanje temperature.
Drugim riječima, Wunderlichov je podatak možda od samog početka bio netočan.Uz to, on je mjerio temperaturu pod pazuhom, a ne u ustima, što je danas uobičajenija praksa.
Iako posjedovanje referentne vrijednosti za vlastitu tjelesnu temperaturu može biti korisna smjernica, većina stručnjaka upozorava kako ne treba pridavati preveliku važnost jednoj jedinoj brojci, pa tako ni za 37 °C za tjelesnu temperaturu.
Ipak, kada tjelesna temperatura padne prenisko ili naglo poraste – kod odraslih obično ispod 35 °C ili iznad 40 °C, to je znak kako se u tijelu možda odvija nešto ozbiljnije.
