Inženjeri NASA-e uspješno su u rujnu završili višemjesečni projekt štednje preostale električne energije na svemirskoj letjelici Voyager 1. Operacija, nazvana “Big Bang”, izvedena je oko šest tjedana nakon što je isti postupak primijenjen na letjelici Voyager 2. Postupak je obuhvaćao istovremeno isključivanje triju uređaja koji pomažu u održavanju topline letjelice te njihovu zamjenu s tri energetski štedljivije alternative, čime je smanjena potrošnja energije uz pravilnu raspodjelu topline u hladnom svemirskom prostoru.
Uspješan “Big Bang”
Voyager 1 dobiva energiju iz radioizotopskih termoelektričnih generatora koji pretvaraju toplinu raspadajućeg plutonija u električnu energiju, no zbog neprekidnog pražnjenja plutonija letjelica godišnje gubi oko 4 W snage. Budući da su energetske rezerve znatno smanjene gotovo pola stoljeća nakon lansiranja 1977. godine, NASA je ranije morala isključiti dva znanstvena instrumenta.
Bez provedbe operacije “Big Bang”, inženjeri bi već u ljeto 2027. godine morali ugasiti još jedan od preostalih instrumenata koji prikupljaju podatke u međuzvjezdanom prostoru. Ovako, misija i ovog Voyagera dodatno je produljena.
Zastoj u komunikaciji
Međutim, povrh tih izazova s napajanjem, NASA-in tim suočio se i s nenadanim prekidom komunikacije sa sondom 18. i 19. listopada. Mmreža antena Deep Space Network tijekom dva predodređena termina nije uspjela detektirati signal s Voyagera 1, koji se sada nalazi na udaljenosti od 24 milijarde kilometara od Zemlje. Signal se ponovno misteriozno pojavio 20. listopada nakon 48 sati, prije nego što su inženjeri poslali naredbe za otklanjanje poteškoća. Komunikacija je od tada stabilna.
Istragom je utvrđeno da je pritom bilo došlo do automatskog isključivanja jedne skupine potisnika i aktivacije rezervnog sustava. Sustav automatske zaštite od kvara preusmjerio je letjelicu u siguran položaj i privremeno obustavio redovne operacije kako bi inženjeri mogli dijagnosticirati problem. Voditelj misije Voyager u NASA-inom Laboratoriju za reaktivni pogon (JPL), Kareem Badaruddin, izjavio je da je ovo prvi put da je letjelica reagirala na taj način, naglasivši da je u ovoj fazi misije potrebno očekivati neočekivano te da tim sada nastoji razumjeti što se dogodilo.
Granica jednog svjetlosnog dana
Dok se istraga nastavlja, Voyager 1 kreće se brzinom od 61.155 km/h prema novom povijesnom dostignuću. Na dan 18. studenoga letjelica će od Zemlje biti udaljena 25,89 milijardi kilometara, što odgovara udaljenosti od jednog svjetlosnog dana, odnosno udaljenosti koju svjetlost prijeđe u 24 sata.
