Rikardo Druškić u Historijskom muzeju otvara vrata svijetu 2502. godine

Eksperimentiranje i istraživanje novih umjetničkih formi sve su prisutniji u stvaralaštvu bosanskohercegovačkih umjetnika. Kako to izgleda u praksi, pokazuje izložba „Imerzivne stvarnosti: Transmedijalni futurizam“ Rikarda Druškića, postavljena u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Svijet budućnosti kroz umjetnost

Mitološka bića i svjesni roboti stanovnici su budućnosti u XANTEI, fikcionalnom svijetu koji je osmislio Rikardo Druškić. Vrijeme njihova susreta je 2502. godina – autorska igra s datumom rođenja koja ovoj viziji daje lični pečat, dok spoj mitologije i tehnologije otkriva trajnu čovjekovu zaokupljenost stvaranjem novih svjetova. Jedan takav svijet Druškić razvija iz slikarstva.

„Spoj slikarstva kao tradicionalnog medija sa svjetlosno-zvučnom instalacijom ostavlja prvi utisak kada uđete u prostor. Rekao bih da je to kao neki svemirski brod, kao da ste zakoračili u budućnost. To je zapravo svijet koji stvaramo – svijet budućnosti“, kazao je Druškić.

Muzejski prostor kao polje eksperimenta

Druškićeva postavka potvrđuje i opredijeljenost Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine za savremene umjetničke prakse i eksperiment.

„To je upravo ono što kroz muzejske prakse, koje se tiču otvaranja historije, već godinama pokušavamo uraditi. Ova izložba može poslužiti kao primjer transformacije tradicionalnog. Ona na neki način ispituje i testira izražajne i perceptivne mogućnosti unutar muzejskog i galerijskog prostora“, kazala je kustosica Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine Elma Fišić.

Ako je 2502. godina ogledalo u kojem tek treba prepoznati vlastiti odnos prema tehnologiji, Druškićeva postavka nudi hrabar i neposredan uvid u tu budućnost. Ujedno, to je test naše spremnosti da zakoračimo u svjetove mašte koje stvaramo.