Klimatske promjene trebalo bi proglasiti globalnom zdravstvenom vanrednom situacijom jer se njihove posljedice intenziviraju brže nego što se provode mjere za njihovo ublažavanje, upozoravaju autori novog opsežnog izvještaja.
Prema najnovijem izvještaju inicijative Lancet Countdown, klimatske promjene postale su sve ozbiljnija i dugotrajnija globalna zdravstvena kriza, a zdravstveni rizici i posljedice ubrzano rastu od stupanja na snagu Pariškog sporazuma 2016. godine.
Zbog toga autori izvještaja pozivaju Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i Ujedinjene nacije (UN) da klimatske promjene formalno proglase globalnom zdravstvenom vanrednom situacijom.
Smatraju da bi takav status promijenio pristup globalnim klimatskim politikama, preusmjeravajući ih s dobrovoljnih i sporih obaveza na obavezno i koordinirano upravljanje vanrednom situacijom.
To bi omogućilo jačanje zdravstvenog nadzora i sistema ranog upozoravanja, bržu mobilizaciju resursa, uspostavljanje pravno obavezujućih mehanizama odgovornosti te uvođenje preventivnih mjera u javnom zdravstvu.
„Kako broj stanovnika raste, a populacija stari, danas je više ljudi izloženo riziku nego prije deset godina, što dodatno povećava obim i hitnost prilagođavanja“, naveli su autori izvještaja.
Zdravstveni rizici ubrzano rastu
Pokazatelji iz izvještaja pokazuju da se od stupanja na snagu Pariškog sporazuma zdravstveni rizici i posljedice povezani s klimatskim promjenama ne samo povećavaju nego se i ubrzano pogoršavaju u više područja u odnosu na prethodnu deceniju.
To uključuje zdravstvene rizike povezane s ekstremnim vrućinama, učestalije suše, ekstremne padavine i klimatske uslove pogodne za prenošenje bolesti poput dengue groznice.
Ubrzavanje ovih promjena ukazuje na to da postojeće mjere nisu dovoljne za zaštitu javnog zdravlja.
Među ostalim predloženim mjerama su hitna globalna zabrana novih istraživanja i eksploatacije fosilnih goriva, potpuno ukidanje proizvodnje električne energije iz uglja do 2035. godine te prelazak na prehranu koja se pretežno zasniva na biljnim namirnicama.
Zdravstvene prijetnje povezane s klimatskim promjenama sve su ozbiljnije
Uprkos naporima u borbi protiv klimatskih promjena, emisije stakleničkih plinova i dalje dostižu rekordne nivoe. Klimatske promjene sve više ugrožavaju zdravlje i živote ljudi širom svijeta, dok se mogućnost izbjegavanja potencijalno katastrofalnih posljedica ubrzano smanjuje.
U izvještaju se navodi da je posljednjih 11 godina bilo najtoplije otkako postoje mjerenja, dok je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama porastao za gotovo 36 posto tokom posljednjih decenija.
Samo tokom 2023. godine ekstremne vrućine bile su povezane s rekordnih 710.000 smrtnih slučajeva, pri čemu se više od 70 posto tih smrti pripisuje klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem, navodi se u izvještaju.
Klimatske promjene također stvaraju povoljnije uslove za širenje bolesti koje prenose komarci i drugi prenosioci zaraze, uključujući dengue groznicu i virus Zika.
Ekstremne vremenske prilike i šumski požari dodatno ugrožavaju zdravlje ljudi, posebno ranjivih grupa stanovništva i regija s ograničenim kapacitetima za odgovor na posljedice klimatskih promjena.
U takvim okolnostima autori izvještaja smatraju da je neophodna hitna promjena pristupa kako bi se preokrenuli postojeći trendovi i zaštitili zdravlje i opstanak sadašnjih i budućih generacija.
