Vanjskopolitički položaj Srbije nije bio presudno pitanje za srpske birače. Vučić je dugo njegovao strategiju dvosmislenosti, održavajući ravnotežu između Washingtona, Bruxellesa, Moskve i Pekinga – pristup koji je njegovoj stranci osigurao unutarnji legitimitet putem ulaganja i političkog angažmana s raznih strana. Vlada predvođena „Studentskom listom” naslijedit će tu vanjskopolitičku ravnotežu, a već je dala do znanja da će određena vanjskopolitička stajališta ostati nepromijenjena. Ipak, cilj „Studentske liste” da unaprijedi demokratske reforme mogao bi dovesti do promjena u načinu na koji zemlja upravlja svojim vanjskim odnosima, navodi se u analizi Olivije Olson iz Atlantic Councila.
Srbija je jedina zemlja kandidatkinja za članstvo u EU u regiji koja nije uvela sankcije Rusiji. „Studentska lista” izjavila je da će zadržati stav protiv uvođenja sankcija Rusiji, pozivajući se na vlastito iskustvo Srbije sa sankcijama. Međutim, budući da je njihov program usmjeren na borbu protiv korupcije i jačanje demokracije unutar zemlje, vlada predvođena „Studentskom listom” mogla bi biti manje sklona korištenju vanjske politike za jačanje svog unutarnjopolitičkog položaja nego što je to bio slučaj ranije. Iako bi službeni stav Srbije prema Rusiji mogao ostati nepromijenjen, napredak u području medijskih sloboda, vladavine prava i civilnog društva mogao bi dovesti do intenzivnijeg nadzora i rasprava o odnosima zemlje s Moskvom.
Što se tiče Kine, program „Studentske liste” zagovara produbljivanje suradnje u visokotehnološkim ulaganjima, uz istovremeno inzistiranje na poštivanju domaćih propisa u svim projektima. Srbija predstavlja glavni ulaz Kine u regiju: između 2009. i 2021. godine primila je 10,3 milijarde eura od ukupno 32 milijarde eura kineskih ulaganja na području Zapadnog Balkana.
Program unutarnjih reformi „Studentske liste” mogao bi promijeniti način na koji Srbija posluje sa stranim ulagačima. Sporazumi na međuvladinoj razini i izuzeća putem posebnih zakona (*lex specialis*) nisu ograničeni samo na kineske infrastrukturne projekte; Srbija takve sporazume sklapa i s pojedinim državama članicama EU-a, Sjedinjenim Američkim Državama, Turskom i drugim partnerima. Cilj „Studentske liste” da se u tom području osigura veća transparentnost mogao bi preoblikovati prirodu infrastrukturnih aranžmana s mnogim stranim partnerima, izlažući ih pritom strožem nadzoru.
