Kontinuirane opstrukcije državnih institucija, ignoriranje odluka pravosuđa Bosne i Hercegovine i pokušaji uspostave zasebnih struktura u Republici Srpskoj idu u prilog scenariju de facto razdvajanja zemlje. To se navodi u 70. izvješću visokog međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini upućenom Ujedinjenim narodima, koje obuhvaća razdoblje od 16. travnja do 15. listopada 2026. godine.
O izvješću će Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda raspravljati 30. listopada. Na istoj sjednici članice Vijeća sigurnosti glasovat će i o rezoluciji za produljenje mandata snaga Europske unije u Bosni i Hercegovini, odnosno operacije EUFOR Althea, za još godinu dana. Privremeni visoki predstavnik Louis Crishock neće sudjelovati u raspravi.
Opstrukcije slabe državne institucije
U izvješću se upozorava da su, iako su izravni izazovi ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, prisutni početkom 2025. godine, tijekom izvještajnog razdoblja bili manje izraženi, institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika nastavljene, prvenstveno iz krugova vlasti u Republici Srpskoj.
Funkcioniranje državnih institucija otežano je blokadama u Vijeću ministara i parlamentarnim tijelima. Posljedice su ograničen zakonodavni učinak, kašnjenja u imenovanjima i osiguravanju financijskih sredstava, kao i poteškoće s popunjavanjem radnih mjesta.
Vlasti u Republici Srpskoj nastavile su, navodi se, ignorirati odluke pravosuđa na državnoj razini, posebno obvezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući one koje se odnose na državnu imovinu.
„Ove trajne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost ispunjavanja zakonskih obveza te usporavaju euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostave zasebnih struktura u Republici Srpskoj, one idu u prilog scenariju de facto razdvajanja“, navodi se u izvješću.
Izvješće ukazuje na to da tijekom promatranog razdoblja nije ostvaren napredak u provedbi programa „5+2“, koji predstavlja okvir za ispunjavanje preostalih uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika.
Među ključnim prioritetima ostaju rješavanje pitanja državne i vojne imovine, osiguravanje odgovarajućeg i predvidljivog financiranja institucija Bosne i Hercegovine te usvajanje zakona potrebnih za napredak na europskom putu.
Izbore obilježile podjele
Među ključnim događajima izvještajnog razdoblja izdvojeni su priprema i održavanje općih izbora u Bosni i Hercegovini 4. listopada, reakcije na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića te nastavak institucionalnih opstrukcija.
Na izborima su prvi put na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine primijenjene nove tehnologije, uključujući elektroničku identifikaciju birača i uređaje za skeniranje glasačkih listića. Prema izvješću, sustav je funkcionirao bez većih poteškoća, ubrzao objavu preliminarnih rezultata i povećao transparentnost procesa. Uspješnost biometrijske identifikacije premašila je 97 posto, dok su ručna prebrojavanja pokazala tek neznatna odstupanja u odnosu na elektroničke rezultate.
Na približno 5200 redovitih biračkih mjesta glasovalo je oko 1,4 milijuna birača od ukupno 3,4 milijuna registriranih, što predstavlja izlaznost od 42,02 posto. Na izborima 2022. godine izlaznost je iznosila 50,43 posto. Međunarodni i domaći promatrači pozdravili su uvođenje novih tehnologija, ali su upozorili i na korištenje javnih resursa radi utjecaja na birače te na polarizirano medijsko okruženje.
Konačni izborni rezultati u vrijeme izrade izvješća još nisu bili poznati zbog ponovnih prebrojavanja i postupaka po žalbama. Privremeni rezultati upućivali su na nastavak dominacije etnički orijentiranih stranaka, dok su se očekivali dugotrajni pregovori o formiranju koalicija.
Veličanje Mladića izaziva zabrinutost
Smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića 27. kolovoza 2026. ponovno je otvorila podjele iz razdoblja od 1992. do 1995. godine i izazvala zabrinutost zbog odbacivanja presuda međunarodnih sudova i pokušaja revizije novije povijesti.
U Srbiji i Republici Srpskoj zabilježeni su izrazi podrške Mladiću, komemoracije i javna okupljanja. Pojedini događaji uključivali su njegovo veličanje te negiranje ili umanjivanje njegovih zločina. Njegovu pokopu u Beogradu 7. rujna nazočile su tisuće ljudi, a ceremonija je sadržavala elemente koji podsjećaju na službene i vojne počasti.
Sudjelovanje dužnosnika Republike Srpske u komemorativnim događajima dodatno je, prema izvješću, otvorilo pitanja poštivanja vladavine prava, pomirenja i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine.
Za razliku od upozorenja koja se odnose na funkcioniranje državnih institucija, u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine nastavljen je općenito pozitivan trend. Tamošnje vlasti bile su usmjerene na lokalne prioritete i reforme koje podupiru gospodarski rast i razvoj infrastrukture.
