U istraživanju je naglašeno da se djelo učinjeno iz mržnje definira kao “krivično djelo motivirano pristrasnošću ili predrasudama prema određenim grupama ljudi”. Kako se dalje navodi, korištenje izraza “potencijalna krivična djela” i “potencijalna krivična djela učinjena iz mržnje” indiciraju da nije moguće utvrditi da li navedeni incidenti čine djelo u skladu s krivičnim zakonima u BiH samo iz podataka prikupljenih u istraživanju, što u konačnici utvrđuje sud. Takva istraživanja se u nekim državama poput Velike Britanije, Švedske i Sjedinjenih Američkih Država koriste veoma dugo i mogu pružiti realniju sliku kriminalne viktimizacije od one koja je zabilježena u policijskim evidencijama krivičnih djela.
Prema rezultatima istraživanja, 24 posto ispitanika Roma je doživjelo najmanje jedno od potencijalnih krivičnih djela, kada se isključe uvrede, barem jednom u 12 mjeseci. Među ispitanicima koji nisu Romi taj udio iznosio je 18 posto.
“Kada se u obzir uzmu i uvrede, preko 35 posto ispitanika Roma doživjelo je najmanje jedno potencijalno krivično djelo i incident barem jednom u 12 mjeseci, u poređenju s tek nešto više od 26 posto ispitanika koji nisu Romi”, navodi se u istraživanju.
Prema vrsti incidenta, skoro je dvostruko veća vjerovatnoća da su ispitanici Romi doživjeli uvrede uživo u prethodnih 12 mjeseci u poređenju s drugim ispitanicima.
“Obrazac viktimizacije je skoro isti za nasilna krivična djela. Više nego dvostruko veća je vjerovatnoća da su ispitanici Romi bili žrtve nasilnog krivičnog djela u proteklih 12 mjeseci i više nego dvostruka vjerovatnoća da su smatrali da su krivična djela bila djelimično ili u potpunosti motivirana njihovom etničkom ili vjerskom pripadnosti”, objavljeno je u istraživanju.
Ispitanici Romi prijavili su policiji 23 posto potencijalnih slučajeva krivičnih djela, dok je među drugim ispitanicima prijavljeno 31 posto slučajeva.
U istraživanju se navodi da je samo mali broj osoba prijavio policiji da su doživjele potencijalno krivično djelo.
“Oko jedne četvrtine potencijalnih krivičnih djela učinjenih iz mržnje koja su doživjeli ispitanici Romi i neromi prijavljeno je policiji”, navodi se u istraživanju.
Autori upozoravaju da ove podatke treba tumačiti oprezno zbog malog broja ispitanika i ograničenja korištene metode uzorkovanja. Autori su također izdali preporuku da organi vlasti u BiH, u konsultaciji s romskim zajednicama, izrade akcioni plan u oblasti krivičnog pravosuđa.
“Takav akcioni plan bi jasno signalizirao da se krivična djela učinjena iz mržnje, kao i druga krivična djela protiv Roma, tretiraju ozbiljno”, navodi se u preporukama.
Plan bi, između ostalog, trebao obuhvatiti edukaciju mladih, službenika lokalnih organa vlasti, nosilaca pravosudnih funkcija, medija i šire javnosti o predrasudama koje doprinose krivičnim djelima učinjenim iz mržnje protiv Roma.
Preporučuje se i posebna obuka policijskih službenika i tužilaca za saradnju s romskim zajednicama, uspostavljanje namjenskih besplatnih SOS telefona i mogućnosti prijavljivanja putem interneta, kao i mogućnost da žrtve prijave krivično djelo preko organizacija iz romskih zajednica.
Dokument preporučuje i periodičnu provjeru provođenja akcionog plana u formalnom partnerstvu s predstavnicima romskih zajednica.
Samo istraživanje, kako je navedeno, sprovedeno je od jula do oktobra 2023. na uzorku od 2.438 ispitanika starijih od 15 godina, od kojih je 189 Roma. Učesnici u istraživanju Romi su odabrani iz deset od 18 općina/opština obuhvaćenih istraživanjem. Ovaj broj ispitanika, navodi se, bio je manji od očekivanog, ali dovoljan za indikativnu analizu njihovih iskustava u vezi s viktimizacijom usljed potencijalnih krivičnih djela.
