Večeras prelazimo na zimsko računanje vremena. Kazaljke se pomiču za jedan sat unazad, sa tri na dva ujutro. Na taj način dobijamo dodatni sat sna , ali će mrak padati ranije u narednim mjesecima.
Ono što je započelo kao ratna mjera za uštedu energije izaziva debatu o svojoj opravdanosti već više od jednog stoljeća.
Mnoge zemlje su pokušale uvesti ovu praksu, ukinuti je ili učiniti trajnom, kao i produžiti ili skratiti period njenog važenja. Cilj je pronaći ravnotežu između usklađivanja dnevnog svjetla s periodom aktivnosti i očuvanja sigurnosti, produktivnosti i uštede energije.
Indira Gurubhagavatula sa Medicinskog fakulteta Perelman objašnjava kako sezonske promjene vremena utječu na vaš unutrašnji biološki sat i daje savjete kako da se prilagođavanje olakša.
Utjecaj sezonskih vremenskih promjena na zdravlje može varirati od umora i mučnine do ozbiljnijih posljedica. Gurubhagavatula objašnjava kako promjena sata utječe na ciklus spavanja i šta može pomoći u prilagođavanju.
Tijelo ima svoj unutrašnji sat
„Svako ima glavni unutrašnji sat kojim upravlja dio mozga poznat kao suprahijazmatsko jezgro (SCN). On reguliše cirkadijalne ritmove – unutrašnje cikluse od približno 24 sata koji upravljaju brojnim biološkim funkcijama“, objašnjava Gurubhagavatula za službeni portal Univerziteta u Pennsylvaniji.
„Većina ljudi zna za ritam spavanja i buđenja, ali to je samo jedan od ritmova“, kaže ona. Dodaje da cirkadijalni ritmovi također regulišu tjelesnu temperaturu, probavu, nivo hormona i funkciju imunološkog sistema.
Postoje i lokalni biološki satovi u različitim tkivima tijela, kao i društveni sat, koji određuje kada idemo na posao ili u školu, te solarni sat, povezan s vremenom izlaska i zalaska sunca.
„Najbolje funkcionišemo kada su svi ovi satovi sinhronizovani“, ističe Gurubhagavatula.
Kako pomjeranje sata utječe na zdravlje
Ljetno računanje vremena primjenjuje se tokom proljeća i ljeta, dok se standardno računanje vremena koristi u jesen i zimu. Promjena sati ne povećava ukupnu količinu dnevnog svjetla, već mijenja njegovu raspodjelu u odnosu na društveno vrijeme, tako da tokom ljeta ima više svjetla u večernjim, a manje u jutarnjim satima.
Takva promjena može utjecati na tijelo.
„Promjena vremena opterećuje kardiovaskularni sistem“, kaže Gurubhagavatula. „Ljudi također mogu imati opšti osjećaj lošeg zdravlja i mogu osjetiti fizičku iscrpljenost, umor, glavobolju, mučninu, nelagodu u želucu, zaboravnost ili poteškoće s koncentracijom.“
Većini ljudi je teško pomjeriti satove unaprijed u proljeće. Promjena rasporeda dnevnog svjetla može otežati raniji odlazak u krevet i dovesti do nedostatka sna. Prema Gurubhagavatuli, neki ljudi se ne prilagođavaju u potpunosti novom rasporedu.
Ko se teže prilagođava promjeni vremena
Geni igraju važnu ulogu u određivanju cirkadijalnih ritmova. Oni utiču na to da li je neko skloniji kasnom odlasku na spavanje ili ranom buđenju. Međutim, tijelo se također oslanja na signale iz okoline, poput svjetlosti, kako bi uskladilo unutrašnje satove.
Ljudi koji vole ostajati budni do kasno, kao i radnici čije smjene počinju rano ujutro, mogu imati poteškoća s prilagođavanjem ljetnom računanju vremena.
„Mnogi srednjoškolci prirodno ostaju budni do kasno, ali njihova nastava često počinje najranije“, kaže Gurubhagavatula. „Tokom ljetnog računanja vremena, oni su izloženi još većem riziku od nedostatka sna.“
Dodaje da neke škole pomjeraju početak nastave kako bi se uskladio s cirkadijalnim ritmovima adolescenata.
S druge strane, starijim odraslim osobama može biti teže prilagoditi se standardnom vremenu. Njihov obrazac spavanja često se razlikuje od obrasca spavanja tinejdžera. Mnogi idu rano navečer spavati i bude se između dva i četiri sata ujutro.
Šta može olakšati adaptaciju
Strategije prilagođavanja obično su važnije u proljeće, kada se sat pomiče unaprijed, nego u jesen, kada se sat pomiče unazad.
„U jesen, izloženost jakom svjetlu, vježbanje na otvorenom uveče ili malo kofeina popodne mogu nam pomoći da duže ostanemo budni u danima koji prethode ljetnom računanju vremena“, objašnjava Gurubhagavatula.
Dodatne savjete za održavanje zdravlja srca tokom promjene sata daje Martin Young, doktor nauka i istaknuti profesor na Odjelu za kardiovaskularne bolesti Univerziteta Alabama u Birminghamu (UAB).
Martin Young upozorava na utjecaj promjene sata na srce
Young proučava kako faktori okoline, uključujući doba dana i promjenu sata, utječu na zdravlje srca i razvoj kardiovaskularnih bolesti. U tekstu objavljenom na službenoj web stranici Univerziteta Alabama u Birminghamu upozorava se da pomjeranje sata može poremetiti biološki ritam, utjecati na kvalitet sna i opteretiti kardiovaskularni sistem.
Starije osobe, osobe koje rade u smjenama i one s visokim krvnim pritiskom su posebno izložene riziku, naročito ako već imaju aterosklerozu, tj. naslage u arterijama.
Kako bi se tijelo lakše prilagodilo, Young savjetuje da se vrijeme odlaska na spavanje i buđenja postepeno pomjera za 15 do 20 minuta tokom dva do tri dana prije promjene sata. Također preporučuje jutarnje izlaganje prirodnom svjetlu, redovne obroke, smanjenje unosa kofeina, izbjegavanje jakog svjetla uveče i održavanje dosljednog rasporeda spavanja.
Bojana Krstić, Forbes Srbija
