Sporazumi Berlinskog procesa čekaju provedbu, Bosna i Hercegovina stagnira

Sporazumi potpisani u okviru Berlinskog procesa nisu adekvatno provedeni, uglavnom zbog spornih odnosa Srbije i Kosova, koji predstavljaju prepreku regionalnom dogovoru. Šta Bosna i Hercegovina može očekivati zbog zastoja na evropskom putu, uzimajući u obzir činjenicu da prečica nema? Ono što je izvjesno jeste da je integracija regije imperativ te da provedba potpisanih sporazuma može olakšati kretanje ljudi, komunikaciju, razmjenu i ekonomske procese, uz prilagođavanje standardima Evropske unije.

Berlinski proces bez punog učinka

Ubrzanje evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana jedan je od glavnih ciljeva Berlinskog procesa. Godišnje okupljanje lidera iz regije s evropskim zvaničnicima prilika je da se ocijeni dosad urađeno i napravi presjek stanja. Dok države regije napreduju i ispunjavaju reformske obaveze, Bosna i Hercegovina već gotovo dvije godine stagnira. Početni napredak zaustavile su blokade, a ucjenjivačka politika u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine diktirala je tempo reformi.

Ipak, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto iz Budve je poslala optimističnu poruku. U saopćenju Generalnog sekretarijata Vijeća ministara Bosne i Hercegovine navedeno je da punopravno članstvo u Evropskoj uniji ostaje strateški cilj naše zemlje.

„Predsjedavajuća Krišto naglasila je da punopravno članstvo u Evropskoj uniji ostaje strateški cilj Bosne i Hercegovine te da regionalna saradnja mora biti most ka tom cilju. Istakla je opredijeljenost Bosne i Hercegovine za nastavak evropskog procesa, uz očekivanje snažnije podrške Evropske unije i konkretnog vrednovanja ostvarenog napretka“, navedeno je u saopćenju.

Reforme koje koče evropski put

Evropska komisija već je ocijenila ostvareni napredak i više puta upozorila Bosnu i Hercegovinu da bi mogla ostati bez gotovo 374 miliona eura ukoliko do kraja decembra ove godine ne provede potrebne reforme. Osim sredstava iz Plana rasta, na čekanju je i ratifikacija svih sporazuma potpisanih u okviru Berlinskog procesa, što Bosnu i Hercegovinu izdvaja od ostalih zemalja regije.

Koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija Transpareny Internationala Bosne i Hercegovine Edo Kanlić smatra da izostanak konkretnih poteza pokazuje raskorak između političkih obećanja i stvarnog napretka.

„Zakoni koji su bili potrebni za početak pregovora, poput Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine i Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, nikada nisu usvojeni, a nije imenovan ni glavni pregovarač. Sve to govori da je deklarativna podrška evropskom putu, koju su političke stranke u Bosni i Hercegovini promovirale u proteklom periodu, uglavnom ostala mrtvo slovo na papiru i da se rezultati ne vide u praksi“, kazao je Kanlić.

Motivacija za reforme sve slabija

Evropska unija Bosni i Hercegovini više nema čime zaprijetiti, niti političarima može ponuditi nešto što bi ih motiviralo da ubrzaju evropski put, smatraju stručnjaci. U postizbornom preslagivanju vlasti teško je očekivati da će reformske obaveze biti ispunjene do kraja godine.

Direktor Vanjskopolitičke inicijative Bosne i Hercegovine Haris Ćutahija upozorava da je zemlja izgubila zamah u provođenju reformi.

„Mislim da je bespovratno izgubila i tu dinamiku u provođenju reformi. Motivacija koja je dolazila od Evropske unije jednostavno je propala. Ne želim zvučati pesimistično, ali ne vidim da će se tu išta promijeniti“, izjavio je Ćutahija.

Glavni pregovarač pod političkim pritiskom

Dok se čeka formiranje nove državne koalicije, sastav Predsjedništva Bosne i Hercegovine već je poznat: SNSD-ova Željka Cvijanović, HDZ-ova Darjana Filipović i SDP-ov Denis Bećirović. Milorad Dodik već je najavio mogućnost preglasavanja Bećirovića, što bi moglo imati posljedice i po proces evropskih integracija, posebno kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača.

SNSD je ranije oborio zaključak da on bude imenovan u zastupničkom domu. Sada bi trebao proći Predsjedništvo i odobrenje upravo SNSD-a, koji je više puta rekao da ne želi u Evropsku uniju.

Ekonomska ekspertica Svetlana Cenić upozorava na političke odnose koji bi mogli dodatno otežati donošenje odluka.

„Ako krenemo od Predsjedništva pa nadalje, poluge vlasti i ključevi Bosne i Hercegovine više su u rukama HDZ-a i SNSD-a. Bit će tu raznih političkih trgovina ukoliko se uopće želi približiti Evropskoj uniji“, kazala je Cenić.

Glavni pregovarač direktna je veza između države i Brisela i njegova zagovaranja mogu biti ključna ka evropskom putu. U najavama preglasavanja i blokada biće jako teško napraviti zajednički pristup. I neće biti bitno samo pitanje kadrovske politike, već na koji način će cijeli biti pripremljen za same reforme.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.