Klima se zagrijava brže nego što možemo reagirati. Prema novom izvješću, objavljenom u časopisu BioScience, Zemljin klimatski sustav ide sve dublje u nepoznato područje.
“State of the Climate”, godišnje izvješće koje prati Zemljine “vitalne znakove”, prati nekoliko pokazatelja povezanih s klimom – od koncentracija stakleničkih plinova i promjena temperature do gubitka šumskog pokrova zbog šumskih požara. Istraživači su otkrili kako je od 16 planetarnih vitalnih znakova, sedam trenutno na rekordnim ekstremima.
To uključuje razinu mora i stakleničke plinove u atmosferi. Nekoliko drugih, poput područja izgorjelih tijekom šumskih požara i razine topline oceana, pokazuje znakove ubrzanja ili naglih promjena.
Istraživači upozoravaju kako se čini da se stopa globalnog zagrijavanja ubrzala, s oko 0,05 °C po desetljeću između 1880. i 1970. godine na otprilike 0,36 °C po desetljeću između 2010.i 2024. Prag od dva °C, namijenjen ograničavanju planetarne štete, mogao bi biti dosegnut prije 2050.
Ove ubrzane i intenzivirajuće promjene mogle bi povećati rizik od pojačavanja povratnih petlji i prijelaza prekretnica – kritičnih pragova koji, kada ih se prijeđe, mogu dovesti do ubrzanih i često nepovratnih promjena u okolišu. Zemlja je prošle godine prošla svoju prvu klimatsku prekretnicu jer rastuće temperature oceana, zakiseljavanje, prekomjerni izlov i zagađenje kombiniraju se kako bi uzrokovali izbjeljivanje koralja i smrtnost.
“Zemljine sustave za održavanje života gura se izvan stabilnih granica, a promjene se odvijaju brže od naše sposobnosti reagiranja”, navedeno je u izvješću.
Koncentracije stakleničkih plinova – uključujući ugljikov dioksid, metan i dušikov oksid – dosegnule su prošle godine rekordne razine. U svibnju 2026. razina ugljikova dioksida u atmosferi premašila je 428 dijelova na milijun (ppm), što je otprilike 50 posto iznad predindustrijskih razina i općenito više nego u bilo kojem trenutku u posljednja dva milijuna godina.
Autori su pratili i pokazatelje ljudskih aktivnosti koje potiču te globalne promjene, poput potrošnje energije, proizvodnje hrane i gospodarskog rasta.
Potrošnja fosilnih goriva i dalje je glavni pokretač tih promjena.
Prema izvješću, potrošnja fosilnih goriva porasla je za 0,9 posto u 2025., pri čemu su nafta, ugljen i plin dosegnuli rekordne razine, a godišnje emisije ugljikova dioksida povezane s energijom prvi su put premašile 41 gigatonu – što je količina emisija koju bi u jednoj godini ispustilo više od 10.800 termoelektrana na ugljen.
Ipak, izvješće bilježi i određene znakove napretka. Izvori s niskim udjelom ugljika osigurali su otprilike 43 posto globalne proizvodnje električne energije u 2025., a potrošnja energije iz solarnih izvora i vjetra porasla je za približno 18 posto.
Ali, samo smanjenje emisija ugljika više neće biti dovoljno, navedeno je u izvješću. Mjere prilagodbe – od prijelaza na prehranu biljnog podrijetla do obnove šuma mangrova radi bolje zaštite od olujnih plima – bit će ključne za prilagodbu klimi koja se mijenja.
[post_publish_update_datetime]
