Nedavna studija sugerira kako bi naša galaksija mogla ispuštati antimateriju u golemu tamu međugalaktičkog prostora, gdje se te neuhvatljive čestice sudaraju s običnom materijom i nestaju u bljeskovima energije.
Tim astronoma možda je po prvi put otkrio potpis gama-zračenja koji nastaje kada se čestice antimaterije, odnosno pozitroni, sudare s elektronima izvan Mliječne staze. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Astronomy & Astrophysics.
Antimaterija je, u određenom smislu, zrcalna slika obične materije. Svaka temeljna čestica ima svog pandana od antimaterije koji ima istu masu, ali suprotan električni naboj ili druga obrnuta svojstva.
Kada antimaterija naiđe na svog pandana, te se dvije čestice mogu anihilirati, pretvarajući svoju masu u energiju, obično u obliku fotona gama-zračenja – visokoenergetske svjetlosti karakteristične energije od 511 kiloelektronvolti (keV). Znanstvenici mogu koristiti to gama-zračenje kao trag za otkrivanje položaja antimaterije.
Koristeći podatke s teleskopa INTEGRAL Europske svemirske agencije (ESA), istraživači su izradili detaljnu kartu emisije od 511 keV u Mliječnoj stazi.
Većina signala dolazila je iz središnjih dijelova galaksije. To je predstavljalo problem: čini se kako dolazi do anihilacije znatno većeg broja pozitrona nego što se očekivalo. Poznati izvori tih signala, uključujući crne rupe, neutronske zvijezde i druge visokoenergetske objekte, nisu mogli objasniti toliku količinu pozitrona koju Mliječna staza očito proizvodi.
Velika populacija čestica antimaterije u Mliječnoj stazi dugo je zbunjivala astronome. Nova studija, međutim, nudi objašnjenje.
Istraživači sugeriraju kako se pozitroni proizvode unutar Mliječne staze, a zatim bježe u međugalaktički prostor. Tamo se susreću sa svojim pandanom od materije i anihiliraju. To bi objasnilo zašto su astronomi podcjenjivali količinu antimaterije u galaksiji.
Astronomi procjenjuju broj pozitrona nastalih u Mliječnoj stazi promatrajući mjesta na kojima dolazi do njihove anihilacije. Ako neki pozitroni uspiju pobjeći iz Mliječne staze i svoju sudbinu doživjeti izvan galaksije, oni ostaju neuračunati.
Studija sugerira kako Mliječna staza proizvodi znatno više antimaterije nego što se prethodno procjenjivalo. Buduća promatranja pomoću NASA-ina uređaja Compton Spectrometer and Imager – novog teleskopa za gama-zračenje čije je lansiranje predviđeno za 2027. godinu – mogla bi pomoći u potvrđivanju tih slabih signala i preciznijem određivanju količine antimaterije u galaksiji.
[post_publish_update_datetime]
