Mostar se u ponedjeljak prisjetio Predraga Matvejevića, jednog od svojih najpoznatijih književnika i intelektualaca, na književnom susretu ”Predrag mediteranski”, održanom u okviru Festivala ”Poligon”.
Matvejevićeve snažne veze s Mostarom
Mostarski književnik Mirko Božić, direktor Festivala „Poligon“, kazao je kako je tijekom pripreme programa bilo zanimljivo otkriti da su neki od ljudi s kojima su razgovarali Matvejevića poznavali osobno.
– Kroz pripremu ovog programa uspjeli smo shvatiti da su neki ljudi na koje smo naišli Matvejevića poznavali osobno. To je nekako pokazalo koliko je svijet mali i koliko su njegove veze s Mostarom i ljudima koji su ovdje živjeli i djelovali bile snažne – kazao je Božić.
Matvejević između Šantića i suvremene mostarske književnosti
Govoreći o tome koliko mlade generacije poznaju djela Predraga Matvejevića, istaknuo je kako je upravo to jedno od najvažnijih pitanja koje se ovim programom želi otvoriti.
– Mostarska književnost i književna scena na neki su način taoci Alekse Šantića. Kada razmišljamo o Mostaru i književnosti, većini ljudi prvo na pamet pada Aleksa Šantić, dok se Predraga Matvejevića rjeđe spominje, osim ako niste malo dublje u književnim vodama. Šantić je, na neki način, postao i svojevrsni kulturno-turistički brend grada Mostara. S druge strane, Matvejević ima intelektualnu, književnu, pa u krajnjem slučaju i političku težinu, koja ga čini i pomalo kontroverznim. Unatoč tome, mislim da je tim važnije govoriti o Predragu Matvejeviću. Uostalom, ustanovljena je i nagrada koja nosi njegovo ime – kazao je on.
”Mediteranski brevijar” kao književna freska Mediterana
Govoreći o djelu Predraga Matvejevića, Božić je posebno izdvojio ”Mediteranski brevijar”, ali i ”Kruh naš svagdašnji”, istaknuvši kako je upravo ”Mediteranski brevijar” njegovo najpoznatije djelo.
– Imamo ‘Mediteranski brevijar’, imamo ‘Kruh naš svagdašnji’, ali ‘Brevijar’ je ono što je najpoznatije i što svima preporučujem. To je djelo iznimno popularno i kada se pojavi, vrlo se brzo rasproda. Ako uspijete do njega doći, odmah ga uzmite. To je prekrasna freska Mediterana, ne samo u književnom i kulturološkom, nego i povijesnom i svakom drugom smislu. Mislim da bi to čak trebalo biti dio školskog programa. Nažalost, živimo u sustavu u kojem Matvejevićevo djelo još uvijek nije cijenjeno na razini na kojoj bi trebalo biti – kazao je on.
Od Mostara do Sorbone i europskih sveučilišta
Kći Predraga Matvejevića, Suzana Matvejević, kazala je kako je njezin otac rođen i odrastao u Mostaru, nakon čega se školovao u Sarajevu i Zagrebu, a doktorirao je na Sorboni. Veći dio života radio je kao profesor francuske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a potom je akademsku karijeru nastavio u Francuskoj i Italiji.
– Njegova prva želja bila je postati pijanist, no nakon što je na radnoj akciji slomio šaku više nije mogao svirati. Tada je počeo učiti francuski i tako je postao profesor francuske književnosti – ispričala je Matvejević.
”Mediteranski brevijar” postao svjetski klasik
Podsjetila je da je njezin otac iza sebe ostavio bogat književni opus, među kojim posebno mjesto zauzima „Mediteranski brevijar“, njegovo najpoznatije i najprevođenije djelo.
– ‘Mediteranski brevijar’ postao je svojevrsni klasik i referentna knjiga o Mediteranu. Istodobno je poetska knjiga, sastavljena od brojnih priča o različitim elementima koji čine Mediteran. Prevedena je na najmanje 23 jezika i upravo je zahvaljujući toj knjizi postao poznat u svijetu – istaknula je.
Vjera u kulturno zajedništvo naroda bivše Jugoslavije
Govoreći o njegovim stavovima, naglasila je kako je Matvejević, i nakon raspada Jugoslavije, vjerovao u kulturnu povezanost i suradnju naroda s ovih prostora.
– Nije se zanosio mišlju da će se nekadašnja država ponovno vratiti, ali je i dalje vjerovao u kulturno zajedništvo i neku vrstu suradnje naroda koji su i dalje upućeni jedni na druge – kazala je.
Nagrada koja povezuje književne scene regije
Suzana Matvejević pokrenula je prije pet godina i književnu nagradu koja nosi ime njezina oca, a obuhvaća autore iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Slovenije.
Kako je navela, zanimanje za nagradu raste te je ove godine pristiglo 125 knjiga.
”Poligon” kao prostor za književnost i druge umjetnosti
Jedanaesto izdanje Festivala ”Poligon” završeno je u subotu, dok je večerašnji program posvećen Predragu Matvejeviću organiziran kao dodatni sadržaj i svojevrsni ”šećer na kraju” ovogodišnjeg festivala.
”Poligon” je multimedijalna platforma koja, osim književnosti, otvara prostor i drugim umjetničkim formama i izrazima, kao i razgovorima o baštini autora važnih za društvo i kulturni prostor Bosne i Hercegovine. Ovogodišnji festival okupio je autore iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Velike Britanije, a u fokusu su bile teme književnosti u vremenu umjetne inteligencije i književnosti u vremenu globalne krize.
Književnik koji se uvijek vraćao Mostaru
Predrag Matvejević (Mostar, 7. listopada 1932. – Zagreb, 2. veljače 2017.), književnik i angažirani intelektualac, bio je zagovornik slobode govora i stvaralaštva. Rođen je u Mostaru, o kojem je pisao i kojem se tijekom života uvijek vraćao.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.
[post_publish_update_datetime]
