Medžlis Islamske zajednice Brčko saopćio je da, nakon gotovo dvije godine javnih navoda o takozvanoj „aferi milion“, smatra dalje bavljenje ovom temom završenim, ocjenjujući cijeli slučaj kao „očiglednu podvalu i klevetu“.
Međutim, dokument na koji se Medžlis poziva otvara najmanje onoliko pitanja koliko ih zatvara.
U odgovoru Policije Brčko distrikta BiH od 24. septembra 2026. godine, koji je dostavljen Medžlisu, ne navodi se da je Policija provela istragu i utvrdila da se sporni događaj nije dogodio. Naprotiv, Policija navodi da do dana sačinjavanja odgovora nije zaprimila prijavu od pojedinaca, domaćih ili stranih organa ili agencija za provođenje zakona koja bi se odnosila na predmetne navode, da nema otvoren predmet i da nije provodila istragu u vezi s navodima iz upita Medžlisa.
Policija dodatno navodi da ne raspolaže informacijama o tome provodi li neki drugi domaći ili strani organ ili agencija za provođenje zakona bilo kakve službene radnje u vezi s predmetnim navodima.
Dakle, odgovor „nemamo predmet i nismo provodili istragu“ nije isto što i zaključak „proveli smo istragu i utvrdili da se događaj nije dogodio“.
TIMES.BA upravo zbog toga ne može policijski odgovor tumačiti šire od onoga što u njemu zaista piše.
Posebno jer dokumentacija kojom raspolažemo pokazuje da pitanja o ovom slučaju nisu nastala u septembru 2026. godine.
Još u januaru 2025. godine Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Hrvatske upućen je novinarski upit kojim je tražena provjera navoda o osobama koje su navodno evidentirane na graničnom prelazu. MUP Republike Hrvatske je 14. januara 2025. odgovorio da, zbog propisa o zaštiti ličnih podataka, nije u mogućnosti iznositi tražene detalje koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi.
Ali jedna rečenica njihovog odgovora posebno je važna:
„Ovaj odgovor ne može se tumačiti kao potvrda niti demantiranje policijskog postupanja.“
Drugim riječima, hrvatski MUP tim odgovorom nije potvrdio navode, ali ih nije ni demantovao.
Prema dokumentaciji kojom raspolaže TIMES.BA, o navodima je 16. januara 2025. godine elektronskim putem obaviještena i Državna agencija za istrage i zaštitu BiH, SIPA. U poruci upućenoj na službenu adresu SIPA-e izneseni su navodi i postavljeno pitanje da li je ta agencija nešto poduzimala.
Sama činjenica da je takav e-mail poslan nije dokaz da je SIPA otvorila istragu, da je poduzimala istražne radnje niti da su navodi bili tačni. Ali dokument pokazuje da je najmanje jedna državna policijska agencija bila adresat informacije o tim navodima.
I upravo tu dolazimo do pitanja koje bi, umjesto proglašavanja pobjednika i poraženih, trebalo konačno razjasniti:
Ako su navodi, kako sam Medžlis danas tvrdi, gotovo dvije godine javno iznošeni u medijima i na društvenim mrežama, jesu li Policija Brčko distrikta i Tužilaštvo Brčko distrikta u to vrijeme imali saznanja o njima, jesu li ta saznanja evidentirana i procijenjena i je li ikada donesena odluka da postoje ili ne postoje osnovi sumnje za provođenje istrage?
Zakon o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH propisuje da su službena i odgovorna lica u organima vlasti, javnim preduzećima i ustanovama dužna prijaviti krivična djela o kojima su obaviještena ili za koja saznaju na drugi način. Isti zakon propisuje da tužilac naređuje provođenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo, ali predviđa i situacije u kojima se istraga neće provoditi.
To, naravno, ne znači da svaki medijski napis, glasina ili nezvanična informacija automatski mora rezultirati istragom. Niti postojanje takvih navoda predstavlja dokaz da je počinjeno bilo kakvo krivično djelo.
Ali upravo zato postoji sasvim legitimno novinarsko pitanje: šta su nadležni organi znali, kada su saznali i jesu li ikada procijenili postoji li zakonski osnov za dalje postupanje?
TIMES.BA nema problem ni sa jednim službenim odgovorom koji utvrđuje činjenice. Naprotiv, upravo smo odgovore tražili.
Problem je što ih od Medžlisa nismo dobijali.
TIMES.BA je i ranije Medžlisu Islamske zajednice Brčko upućivao pitanja upravo kako bi druga strana dobila mogućnost da navode demantuje. Nismo pisali presudu. Nismo imali ulogu tužioca niti suda. Postavljali smo pitanja i jasno ukazivali da je riječ o nezvaničnim informacijama koje zahtijevaju provjeru.
Naši tadašnji tekstovi i upiti dostupni su i danas i mogu se ponovo objaviti kako bi javnost sama vidjela šta je TIMES.BA pitao, a šta je eventualno tvrdio.
To je veoma važna razlika.
Napominjemo 25.09.2026. godine Redakcija portala TIMES.BA dostavila je elktronskim putem Upit medžlisiu IZ BIH u Brčkom da se oglase lično i da potvrde uz potpis i pečat zvanično da oni nemaju nikakve veze sa takozvanom aferom “MILION” međutim odgovora nema već 7. dana kao ni prethodnog već 2. godine. Stoga bitno je napomenuti da Medžlis IZ BIH trenutno koristi policijske odgovore na upite ali još nikad Medžlis u Brčkom zvanično i javno nije izdao saopštenje da zvanično poriču aferu “MILION” gdje se i dlaje ostavlja puno prostora za špekulacije ui sumnje. Moguće da niko iz nepoznatih razloga ne smije da potpiše saopštenje!?
Pitanje nije tvrdnja. Nezvanična informacija nije utvrđena činjenica. Novinarska provjera nije presuda.
Dana 25. septembra 2026. ponovo smo se obratili Medžlisu i izričito zatražili da, ukoliko su informacije netačne, dostavi zvaničan demanti. Tražili smo upravo ono što bi odgovorno novinarstvo trebalo tražiti: stav druge strane.
Zato je najmanje neobično da institucija koja, prema dokumentaciji TIMES.BA, nije odgovorila na ranije postavljena pitanja sada govori o gotovo „dvogodišnjem javnom inkriminisanju“.
Ako smatrate da je nešto neistina, odgovorite novinarima.
Ako imate dokument koji nešto pobija, dostavite ga.
Ako tvrdite da je određeni navod kleveta, navedite šta je konkretno netačno i ponudite činjenice koje to potkrepljuju.
Šutnja na novinarske upite, a zatim pozivanje na činjenicu da lokalna policija nema otvoren predmet, nije zamjena za odgovore na pitanja koja su postavljana.
TIMES.BA zato neće tvrditi da se takozvana „afera milion“ dogodila dok za takvu tvrdnju nema odgovarajuće dokaze istrage domaćih i stranih tijela, mismo pitali a ne tvrdili ali odgovore i demant nismo dobili gdje nam je uskracen novinarski dokaz namjerno ili ne namjerno od strane Medžlisa IZ u Brčkom.
Ali isto tako TIMES.BA neće iz odgovora u kojem Policija kaže da nije provodila istragu izvoditi zaključak da je istragom utvrđeno da se događaj nije dogodio.
To bi bilo jednako neodgovorno.
Upravo zbog toga sada očekujemo odgovor Tužilaštva Brčko distrikta BiH: da li je tokom 2025. godine ili kasnije raspolagalo saznanjima o ovim navodima, da li je zaprimljena prijava ili formiran bilo kakav predmet, jesu li vršene provjere i je li donesena bilo kakva tužilačka odluka.
Tužilaštvo Brčko distrikta navodi da su Zakon o Tužilaštvu, Zakon o krivičnom postupku i Krivični zakon osnovni propisi kojima su uređeni njegova organizacija, nadležnosti i postupanje.
Tek nakon odgovora nadležnih institucija javnost može imati potpuniju sliku o tome šta je eventualno provjeravano, a šta nije.
A kada je riječ o Medžlisu, pitanja javnosti ne završavaju se „aferom milion“.
TIMES.BA raspolaže dokumentacijom koja se odnosi i na poslovne aktivnosti povezane s Medžlisom Islamske zajednice Brčko, uključujući dokumentaciju o osnivanju pogrebnog društva i restoranu Divanhana pri Medžlisu.
Upravo zato smatramo da institucija koja danas javno zahtijeva odgovornost medija mora biti spremna na isti standard transparentnosti kada novinari postavljaju pitanja o njenom vlastitom poslovanju i aktivnostima.
TIMES.BA će u narednim danima javnosti predstaviti dokumentaciju kojom raspolaže i otvoriti pitanja o pogrebnom društvu, restoranu Divanhana, njihovom pravnom i poslovnom odnosu s Medžlisom, kao i objektima i građevinskim zahvatima povezanim s tim aktivnostima odnosno ghradjevinskim i urbanističkim dozvolama gdje vjerujem oda će se i inepsktorat morati oglasiti ali ovaj put po prijavi.
Posebno ćemo od nadležnih institucija zatražiti dokumentaciju iz koje se može utvrditi jesu li za pojedine objekte i građevinske zahvate pribavljene sve potrebne dozvole.
Nećemo unaprijed proglasiti nešto nezakonitim prije nego što dokumentacija nadležnih organa pokaže činjenično stanje.
Ali ćemo pitati.
Dok Medžlis IZ Brčko aferu „Milion“ pokušava proglasiti završenom pričom, dodatna pitanja otvaraju i javna sredstva dodjeljivana UG „Perspektiva“ Brčko, udruženju čije se aktivnosti u javnosti pojavljuju i u saradnji s Medžlisom. Prema do sada prikupljenoj dokumentaciji, riječ je o desetinama hiljada maraka javnog novca. TIMES.BA će posebno istražiti ko stoji iza udruženja, njegove veze s porodicom glavnog imama Mustafe Gobeljića, način dodjele sredstava i njihovo trošenje. Sama povezanost, naravno, ne predstavlja dokaz nepravilnosti, ali otvara pitanja koja zaslužuju dokumentovane odgovore.
S druge strane finansijska slika Medžlisa IZ Brčko znatno je šira od vjerskih aktivnosti. Sudski registar pokazuje da je Medžlis stopostotni vlasnik BOSAVA d.o.o., firme koja posluje kroz ugostiteljstvo i pogrebne usluge. Dostupni finansijski podaci pokazuju da je BOSAVA od 2021. do 2025. ostvarila približno šest miliona KM ukupnih prihoda, dok je samo u 2025. prihod iznosio oko 1,65 miliona KM. Firma se pojavljuje i među pružaocima ugostiteljskih usluga javnom sektoru. Ništa od navedenog samo po sebi ne predstavlja dokaz nepravilnosti, ali dodatno pokazuje zbog čega pitanja transparentnosti poslovanja, tokova novca i odnosa Medžlisa sa javnim institucijama zaslužuju precizne i dokumentovane odgovore.
I upravo je to ono što smo radili i u slučaju takozvane „afere milion“Pitali smo. Nismo presuđivali.
Ako dokumentacija pokaže da je sve urađeno u skladu sa zakonom, TIMES.BA će to objaviti. Ako dokumentacija nadležnih organa pokaže nepravilnosti, objavit ćemo i njih.
I Medžlisu ćemo ostaviti prostor da odgovori na ponovne upite na koje inače nisu odgovarali iz njima poznatog razloga.
Takodje ćemo postaviti pitanja postoji li nepotizam unutar Medžlisa IZ u Brčkom da li su članovi porodice vjerskih službenika osnovali firmu,preduzeće ili društvo gdje su sticali na osnovu funkcija članova porodice razne poslove te zasto neke druge firme građana koji nisu na funkcijama ni religijskim ni političkim zasto takve firme ne mogu dobiti određene poslove ili sredstva sa budžeta BD BIH.
Sjetimo se afere prolaska Eseda Kadrića kroz crveno svijetlo kada je TIMES.BA pisao o tome u to verijeme zamjenik šefa policije Jašarević izdao je zasopštenje ispred Policije BD BIH da se ta afera nije desila međutim naša redakcija je nakon toga objaivla službenu zabilješku policije koja dokazuje da se afera ustvari desila. Upravo tad je i nastao skandal u PBD zbog izdavanja neistine u saopštenju. Nakon toga Šef policije Goran Pisić izdfao je saopštenje u kojem je priznao da se afera desila. Upravo tad predsjedniku brčanske SDA i tadašnjem grtadonačelniku BD BIH Esedu kadriću oduzeta je vozačka dozvola na nekoliko mjeseci zbog prolaska na crveno svjetlo na semaforu te oduzimanja prava prvesntva prolaza na pješačkom prelazu pješacima.
Jer odgovornost medija za objavljenu riječ ne može biti jednosmjerna ulica. Ako se od novinara traži da dokumentuju ono što objavljuju, onda je legitimno očekivati da i institucije transparentno odgovaraju na pitanja o vlastitom radu kada postoji opravdan javni interes.
Šutnja nije odgovor.
I tu dolazimo do još jednog pitanja koje prevazilazi samu „aferu milion“.
Smatramo da bi i Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini trebao obratiti pažnju na način javne komunikacije nosilaca odgovornih vjerskih funkcija.
Objavljivanje, a zatim brisanje statusa na društvenim mrežama glavnog imama Medlisa Brčko, naročito kada njihov sadržaj dio javnosti može razumjeti kao zastrašujući ili prijeteći, zaslužuje javno objašnjenje autora ali i Islamske zajednice. To, naravno, ne znači da svaki oštar Facebook status predstavlja prijetnju u pravnom smislu. Takvu kvalifikaciju mogu dati nadležni organi nakon razmatranja konkretnog sadržaja i okolnosti.
Ali od glavnog imama, kao javno prepoznatljivog vjerskog autoriteta, opravdano je očekivati odmjerenu i odgovornu javnu komunikaciju.
Jednako jasno treba reći da vulgarne uvrede, vrijeđanje i eventualne prijetnje upućene predstavnicima Islamske zajednice nisu prihvatljive. Ako određeno ponašanje predstavlja prekršaj ili krivično djelo, o tome odlučuju nadležne institucije.
Ne Facebook.
Ne portal.
Ne Medžlis.
Medžlis nije policija.
Medžlis nije tužilaštvo.
Medžlis nije sud.
Isto tako, TIMES.BA nije ni policija, ni tužilaštvo, ni sud.
Prava građana moraju biti jednaka bez obzira na njihovo ime, funkciju, profesiju, društveni položaj ili vjersku službu. Vjerska funkcija ne može biti razlog za izuzimanje od legitimnih pitanja novinara i javnosti, kao što ni novinarska funkcija nikome ne daje pravo da iznosi nedokazane tvrdnje kao utvrđene činjenice.
Naš posao je da pitamo.
Njihovo je pravo da odgovore ili ne odgovore.
Ali onda odgovornost za izostanak odgovora ne može biti prebačena na novinare koji su pitanja postavili.
Dvije godine šutnje ne mogu se naknadno pretvoriti u dokaz da pitanja nisu smjela biti postavljena.
Dokument Policije Brčko distrikta BiH od 24. septembra 2026. godine za sada potvrđuje jednu veoma konkretnu činjenicu: Policija Brčko distrikta nije imala otvoren predmet i nije provodila istragu o navodima iz upita Medžlisa.
To nije nevažna činjenica.
Ali nije ni isto što i rezultat provedene istrage.
Prema Zakonu o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH, tužilac naređuje provođenje istrage kada postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo, dok zakon predviđa i mogućnost donošenja odluke da se istraga neće provoditi.
Zbog toga TIMES.BA postavlja vrlo jednostavna pitanja Policiji i Tužilaštvu:
Jesu li nadležne institucije tokom prethodne dvije godine znale za javno iznesene navode kroz medije?
Jesu li ih ikada provjeravale ili procjenjivale odnosno reagovali po službenioj dužnosti?
Je li Tužilaštvo ikada formiralo predmet ili donijelo odluku da se istraga neće provoditi?
I konačno:
Ako istrage nije bilo, na osnovu čega bi se danas moglo tvrditi da je istragom nešto dokazano ili opovrgnuto?
TIMES.BA neće tvrditi da se „afera milion“ dogodila bez dokaza.
Ali neće ni nepostojanje istrage predstavljati kao rezultat istrage.
Dokumenti će govoriti. A pitanja će biti postavljana sve dok na njih ne budu dati jasni odgovori.
Takođe i redakcija portala “TIMES.BA” poziva Tužilaštvo, Policiju i Inspektorat brčko distrikta BiH da provjere sve ove činjenice i poslovanja te istraze aferu milion i biće dovoljno da istraže kad je i zašto zamjenjene nadzorni sistem odnosno sigurnosne kamere na prostorijama Medžlisa IZ BIH te dali se to poklapa sa medijskim upitima o takozvnaoj aferi “milion” i medijskim naslovima da je sporno jutro Javni tužilac Zekerija Muijkanović prije smrti isti dan odnosno jutro viđen u prostorijama Medžlisa IZ u Brčkom!? Dakle pozivamo institucije da pokjrenu istragu po službenoj dužnosti te da utvrde činjenicei nejasnoce kao i zasto nije demantovano na vrijeme!
Također javno pitamo Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da li ovakav način komunikacije jednog glavnog imama smatra primjerenim funkciji koju obavlja te mogu li javno prozivanje, etiketiranje ljudi kao „klevetnika“, pozivanje da se „ponudi prst“, poruke o „vlastitoj glavi na pladnju“ i najavljivanje posebne Facebook „rubrike“ posvećene navodnim klevetnicima biti shvaćeni kao pritisak ili pokušaj zastrašivanja i ušutkivanja novinara i građana koji postavljaju pitanja.
Posebno pozivamo Rijaset IZ BiH da obrati pažnju na sadržaj javno objavljenih Facebook statusa glavnog imama Mustafe Gobeljića, uključujući objave koje su, prema dokumentaciji kojom raspolažemo, naknadno obrisane. Sporne objave prilažemo uz ovaj tekst kako bi javnost mogla vidjeti njihov sadržaj i sama donijeti zaključak.
Ne tvrdimo da navedene formulacije predstavljaju prijetnju u pravnom smislu, jer takvu kvalifikaciju mogu dati isključivo nadležni organi. Međutim, smatramo potpuno legitimnim pitati Rijaset da li ovakav rječnik i način javnog obraćanja odgovaraju nivou komunikacije koji se očekuje od nosioca funkcije glavnog imama.
Građani BD BIH kao i svi drugi čitaoci portala TIMES.BA uskoro će imati priliku da pogledaju novu epizodu serijala “Zelena Hobotnica Brčko distrikta BiH” u epizodi pod nazivom “Siva Ahemdija”…
