Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas izjavila je u ponedjeljak da predloženi hitni sigurnosni protokol EU mora dopunjavati postojeće mehanizme NATO-a, a ne ih duplicirati, dok Unija razmatra načine odgovora na takozvane napade u sivoj zoni.
Govoreći na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara odbrane EU u Briselu, Kallas je rekla da su države članice održale početnu raspravu o predloženom protokolu, čiji je cilj uspostavljanje mehanizma za koordinaciju odgovora na takve napade.
Novi mehanizam mora biti usklađen s NATO-om
„Moramo raditi i na hitnom protokolu jer ne smije biti dupliciranja. To svi govore i to je ono što ni mi ne želimo stvoriti“, rekla je Kallas.
Naglasila je da mehanizam treba djelovati u bliskoj saradnji s NATO-om, bez stvaranja paralelnih struktura, dodajući da je o tome razgovarala s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom.
„Hitni protokol odnosi se na to koji se alati mogu koristiti u trenutku agresije koja nije oružana agresija i koja je ispod praga člana 5“, objasnila je Kallas, misleći na odredbu NATO-a o kolektivnoj odbrani.
Predloženi mehanizam EU razlikovala je od člana 4 NATO-a, koji saveznicima omogućava konsultacije kada je ugrožena sigurnost neke od članica.
„Član 4 NATO-a podrazumijeva samo konsultacije. To nije nikakav akcioni plan“, rekla je Kallas, dodajući da bi prijedlog EU trebao razmotriti šta države članice mogu učiniti kao odgovor na hibridne napade koji ne dostižu prag oružane agresije.
Za Ukrajinu dogovorena raspodjela 6,6 milijardi eura
Govoreći o Ukrajini, Kallas je saopćila da su države članice EU postigle dogovor o raspodjeli 6,6 milijardi eura iz Evropskog mirovnog fonda, naglasivši da protuzračna odbrana ostaje ključni prioritet za Kijev.
Ipak, na sastanku u ponedjeljak nisu data nova obećanja o isporuci raketa presretača za protuzračnu odbranu.
Kada je riječ o vojnoj obuci, države članice dogovorile su prvi korak strateške revizije Misije EU za vojnu pomoć Ukrajini, uključujući produženje njenog mandata za još dvije godine.
Prema riječima Kallas, EU će nastaviti i s uspostavljanjem koordinacijskog centra u Kijevu, koji će biti usmjeren na iskustva s bojišta i jačanje vojnog obrazovanja.
Misiji EU u Crvenom moru potrebni dodatni resursi
Kallas je upozorila da su napadi i napredovanje Huta povećali rizike za pomorske rute u Crvenom moru, dok je operacija EU Aspides pomogla da taj plovni put ostane otvoren.
Međutim, naglasila je da su misiji potrebni dodatni resursi kako bi bila efikasnija.
Navela je da su dvije države članice EU nagovijestile mogućnost slanja dodatnih plovila, ističući da misiji nisu potrebni samo dodatni brodovi nego i plovila s odgovarajućim sposobnostima.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.
[post_publish_update_datetime]
