Švraka-Panić je kazala da joj je je tadašnji predsjednik Suda 31. decembra 2021. godine presignirao 200 krivičnih predmeta, da prije toga nije radila taj referat. Među presigniranim bilo je pet koruptivnih predmeta i složen maloljetnički pokušaj ubistva.
Švraka-Panić je objasnila da je od predsjednika Suda tražila pomoć u vidu logistike, ali da je nije nikada dobila. Prema njenim riječima, u 2023. i 2024. u Sudu nije bilo pripravnika, niti stručnih saradnika, te je poslom bila pretrpana i njena daktilografkinja.
Istakla je da drugih sudija krivičara nije bilo sve do 2024. godine kada je dio krivičnih predmeta prebačen još jednom sudiji, ali da se radilo samo o novim predmetima, dok su stari i dalje ostali njoj. Švraka-Panić je kazala da je predsjednika Suda obavještala o prekoračenom roku u izradi presuda za krivični referat uz opasku “da ih je pročitao i znao bi”.
Dalje je navela da je u period od februara do aprila 2024. godine na nivou Republike Srpske bio štrajk administrativnih radnika, što im je, prema njenim tvrdnjama, dodatno otežavalo rad. U tom periodu su, kazala je, bili narušeni međuljudski odnosi, te da je predsjednik Suda bio ljut zbog štrajka.
“Sve to je uticalo na moj rad, bila sam peopterećena predmetima i pod pritiskom”, kazala je sutkinja Švraka-Panići.
Dodatno je pojasnila da je neke predmete morala žrtvovati kako bi završila one hitne, da nije imala zlu namjeru, te da se niko od stranaka iz tih predmeta nije žalio, niti je po nekog nastala šteta. Svi ti predmeti su kasnije i završeni.
Na pitanje Ureda disciplinskog tužioca, Švraka-Panić je kazala da su i druge sudije radile na mješovitim referatima, te da je tadašnji predsjednik suda vršio presignacije i drugim sudijama, ali da je samo ona radila krivične predmete i imala četiri referata.
Švraka-Panić je kazala da je imala jednu stalnu daktilografkinju, te je potvrdila da je dobijala pomoć i od drugih daktilografa, ali samo povremeno i na jedan sat kako bi prekucali zapisnike sa CD-a za žalbu.
Prema disciplinskoj tužbi, Švraka-Panić je kasnila u izradi presude u pet krivičnih predmeta čime je počinila disciplinski prekršaj “neopravdano kašnjenje u izradi odluka i procesnim radnjama”.
Vršilac dužnosti predsjednika Osnovnog suda u Prnjavoru Milan Sabljić, sutkinja Suzana Popović, asistentica Željana Đurđević, te Nevena Todorović, rukovodilac Odjeljenja za administrativne poslove su u svojstvu svjedoka potvrdili da su 2023. i 2024. bili narušeni međuljudski odnosi i da je na to najviše utjecao tadašnji predsjednik Suda, te da se sve dodatno pogoršalo tokom štrajka administrativnih radnika.
Sabljić i Popović su potvrdili su da je Švraka-Panić na Kolegijima često tražila pomoć od predsjednika Suda, ali da je nije dobila.
Sabljić je kazao da je tadašnji predsjednik Suda vršio nedozvoljen pritisak na sudije, posebno na sutkinju Švraka-Panić jer je, kako tvrdi, konkurisala na mjesto predsjednika Suda. Prema njegovim riječima, predsjednik suda je sudijama oduzimao vrijeme jer je od njih stalno tražio izvještaje i zakazivao bespotrebne sastanke, te da je zbog štrajka izgubio “kompas” u upravljanju što je, kazao je, utjecalo na rad svih sudija.
Na pitanje Ureda disciplinskog tužioca je pojasnio je da su se loši uslovi odnosili na sve sudije, da su se svi suprotstavili takvom upravljanju jer je, to prema njegovim riječima, zloupotreba službene dužnosti.
Svjedokinja Đurđević je istakla da su ona i sutkinja Švraka-Panić ostajale i mimo radnog vremena, te da nije namjerno kasnila u izradi presuda, da su za to postojali objektivni razlozi.
Svjedokinja Todorović je potvrdila da 2023. i 2024. u sudu nije bilo pripravnika, te da je predsjednik Suda vršio kontrolu postupanja sudija, da ih je nekada o tome obavještavao ukoliko je bilo kašnjenja u izradi odluka, ali da dosta sudija nije znalo da su protiv njih podnesene prijave zbog toga.
Nastavak glavne rasprave zakazan je za 6. novembar.
[post_publish_update_datetime]
