Lijekovi razvijeni za specifične bolesti starosti mogli bi usporavati i sam proces starenja, no standardna klinička ispitivanja to rijetko prate. Koristeći naprednu analizu proteina, međunarodni tim znanstvenika analizirao je krvne profile 42 pacijenta oboljela od idiopatske plućne fibroze (IPF) koji su sudjelovali u ispitivanju lijeka rentosertib. Taj je lijek, usmjeren na protein TNIK, u potpunosti dizajniran uz pomoć umjetne inteligencije, javlja ScienceAlert.
Rentosertib
Analizom uzoraka kroz šest neovisnih računalnih modela – takozvanih proteomskih satova starenja – svi su modeli složno zabilježili smanjenje predviđene biološke dobi pacijenata, ponajviše u skupini koja je primala 30 mg lijeka dvaput dnevno, i to za gotovo tri godine nakon samo četiri tjedna terapije. Tretman je ujedno značajno smanjio markere staničnog starenja i upalnih procesa, piše Nature Biotechnology.
Atlas neurona za razvoj lijekova
Regija mozga poznata kao striatum ključna je za donošenje odluka, kontrolu pokreta i obradu nagrade, a njezina disfunkcija povezana je sa shizofrenijom, ovisnošću i Huntingtonovom bolešću. Kako bi omogućili razvoj preciznijih terapija, istraživači s MIT-a izradili su dosad najdetaljniji atlas stanica unutar ove regije. Koristeći sekvenciranje RNA pojedinačnih stanica, identificirali su 31 podskupinu neurona na temelju specifičnih gena koje eksprimiraju.
Christine Daniloff, MIT News, iStock
Otkriće, objavljeno u časopisu Cell, mapira neurone izravno uključene u razvoj depresije i ovisnosti te objašnjava zašto su određene stanice striatuma osjetljivije na propadanje kod Huntingtonove bolesti, što otvara put ciljanom dizajnu novih lijekova.
Moždani implantat dekodira i govor i geste
Prirodna ljudska komunikacija duboko je multimodalna jer izgovorene riječi gotovo uvijek prate pokreti tijela i ruku. Za osobe pogođene teškom paralizom nakon moždanog udara ili ALS-a, tehnologija sučelja mozga i računala dosad je uglavnom vraćala samo jednu od tih funkcija. No, sad su istraživači Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu (UCSF) razvili sustav koji koristi jedankortikalni implantat za paralelno i istovremeno dekodiranje govora i gesti.
Testiranja na pacijentima, opisana u časopisu Nature Neuroscience, pokazala su da paralelni dekoderi uspješno prepoznaju namjere te upravljaju personaliziranim virtualnim avatarom u stvarnom vremenu. Kombiniranim treniranjem umjetne inteligencije na izoliranim i istovremenim zadacima značajno su smanjene pogreške i lažni signali.
Podvodne perovskitne solarne ćelije
Prikupljanje sunčeve energije pod morem iznimno je zahtjevno jer intenzitet svjetlosti drastično opada s dubinom. Kako bi riješili taj problem, inženjeri kineskog Sveučilišta Yunnan razvili su perovskitne solarne ćelije sa širokim energetskim procjepom, optimizirane za apsorpciju plave i narančaste svjetlosti koje prodiru dublje pod vodu.
Simin Ma, Sveučilište Yunnan
Tehnologija je uspješno testirana u stvarnim uvjetima Južnog kineskog mora na dubini od 10 metara, što je pet puta dublje od svih dosadašnjih pokušaja. Tijekom dvosatnog testiranja moduli su generirali impresivna 324 megavat-sata energije, što je dovoljno za punjenje baterija podvodnih robota. Testovi izdržljivosti, prezentirani u časopisu Joule, predviđaju stabilan i kontinuiran rad ćelija na toj dubini oko 5,5 godina, što otvara vrata autonomnom napajanju potopljenih senzora, kamera i komunikacijskih sustava daleko od kopna.
Detaljno mapiranje Mjeseca
Planiranje budućih ljudskih posada i izgradnja baza na Mjesecu zahtijevaju iznimno precizne topografske karte, no ručna analiza golemih količina satelitskih podataka prespora je za ljude. Kako bi riješili taj problem, NASAi IBM udružili su snage i razvili Lunar Foundation Model, umjetnu inteligenciju za svemirska istraživanja. Sustav je obučen na golemim skupovima podataka prikupljanih desetljećima, uključujući visokorezolucijske slike letjelice Lunar Reconnaissance Orbiter.
IBM
Ovaj temeljni model s nevjerojatnom točnošću automatski prepoznaje i mapira lunarne kratere, potencijalne izvore leda u trajno zasjenjenim regijama te rute pogodne za kretanje rovera, što dramatično ubrzava pripreme za misije Artemis.
Nanoantene uništavaju stanice raka mozga
Glioblastom je jedan od najagresivnijih tumora mozga, iznimno otporan na kemoterapiju i zračenje. Kako bi ponudili učinkovitije rješenje, istraživači MIT Media Laba razvili su HITMAN tehnologiju koja koristi injekcijske nanoantene sto puta tanje od ljudske kose. Ove se nanočestice ubrizgavaju izravno u tumor, a zatim se bežično aktiviraju izvan tijela pomoću magnetskog polja niske frekvencije.
Baju Joy i Gopikrishna Pillai
U laboratorijskim testovima na tkivu pacijenata, metoda je uništila 52,2 % stanica otpornih na lijekove – pet puta više od standardnog kemoterapijskog lijeka temozolomida – dok su zdravi neuroni i astrociti ostali potpuno neoštećeni, piše Science Advances.
Sustav za manji gubitak energije u čipovima
Prilikom brzih promjena stanja u elektroničkim uređajima dolazi do neželjenog gubitka energije u obliku topline, što je glavna prepreka za razvoj bržih i štedljivijih procesora. Kako bi riješili taj problem, istraživači sa Sveučilišta Stanford i nacionalnog laboratorija SLAC razvili su metodu za iznimno precizno mjerenje energetskog gubitka.
Pomoću tekućih kristala kao testnog modela, mjerili su toplinske promjene osjetljivošću ekvivalentnom porastu temperature od svega 10 nanokelvina. Potom su ugradili potpuno automatizirani sustav koji u stvarnom vremenu optimizira protokole električnog upravljanja, čime su uspjeli smanjiti rasipanje energijeza 60 posto, piše Physical Review Letters.
Paralelna kvantna teleportacija kroz sto kanala
Kako bi buduća kvantna računala mogla komunicirati u velikim mrežama, ključno je pronaći način za istovremeni prijenos goleme količine podataka, što predstavlja problem propusnosti mreže. Fizičari Istočnokineskog normalnog sveučilišta (ECNU) napravio je golem iskorak organiziranjem 100 svjetlosnih kanala u mrežu formata 10×10. Pomoću potpuno optičkog sustava, znanstvenici su uspjeli paralelno prenijeti kvantne informacije bez potrebe za kompliciranom i sporom elektroničkom obradom svakog pojedinačnog kanala.
ECNU
Uspješnost eksperimenta, predstavljenog u časopisu Physical Review Letters, demonstrirali su teleportacijom kvantnog stanja koje je činilo sliku slova “Q”, pri čemu je točnost prijenosa u svim kanalima nadmašila teorijsku granicu klasičnih tehnologija, otvorivši tako put za skaliranje štedljivih i brzih kvantnih mreža.
[post_publish_update_datetime]
