Slow living: Kako usporiti i više uživati u životu

Danijela Jokić Vaislay, life coach, u novoj kolumni napisanoj ekskluzivno za Ljepotu&Zdravlje govori o slow living konceptu i tome kako možemo usporiti, raditi efektivnije i više uživati u životu. Njenu kolumnu u nastavku prenosimo u cijelosti.

U vremenu obilježenom stresom i ubrzanim načinom života, sve se više govori o potrebi da usporimo, budemo prisutniji i svjesnije živimo. Moramo imati na umu da se tako ranije prirodno i živjelo, no danas, uslijed svih obaveza i distrakcija koje imamo, moderni stil života rijetko daje priliku da zastanemo, budemo prisutni u trenutku i opustimo se. Možemo primijetiti da se sve više ljudi odlučuje za downsizing, minimalizam, život na selu ili na farmi, u manjim gradovima ili za svjesniji i sporiji način življenja.

Slow living kao svjestan izbor

No, ako obavljamo posao sa zahtjevnim radnim vremenom ili vodimo biznis, bilo onaj s fizičkim prostorom ili online, i živimo u velikim gradovima s velikom saobraćajnom gužvom i kalendarom punim obaveza, može nam biti teško i izazovno usporiti. S druge strane, ako svjesno ne usporimo i ne dajemo sebi prostor za fizički odmor, aktivnosti i hobije u kojima uživamo, vrijeme za sebe te brigu o sebi i svom zdravlju, tijelo će nas „prisilno“ natjerati da usporimo fizičkim simptomima ili ćemo se dovesti u stanje burnouta.

Zahvaljujući feminističkim pokretima koji su se borili za ravnopravnost žena, imamo mogućnost graditi uspješne karijere, kao i biznise, na čemu možemo biti vrlo zahvalni, no moramo imati na umu da su i pravila uspjeha i rada u korporativnim okruženjima, kao i domeni biznisa, kreirana od strane muškaraca, koji ne mogu razumjeti ženske hormonalne cikluse. Također, moramo imati na umu da u većem broju zemalja, uz poslovne obaveze, žene obavljaju generalno veliki broj obaveza u vođenju domaćinstva i brizi o djeci. „Brz“ i stresan način življenja, kao i kalendar prepun obaveza i mnoštvo distrakcija koje nam „kradu fokus“, često idu nauštrb ženinog mentalnog i fizičkog zdravlja.

Za žene, koje su prirodno evolucijski kodirane za život u zajednici i uspostavljanje emotivnih konekcija i odnosa, može negativno emotivno utjecati i osjećaj izolacije uslijed imigracije, nedostatak vremena za prijatelje i bliske članove porodice te rad u „kompetitivnim“ i „hladnim“ korporacijskim okruženjima. Trend sporog življenja, jednostavnog življenja, kao i trendovi poput „trad-wife“ i „soft-life“ te života na farmi ili selu, koji postaju sve popularniji, indikatori su toga da se u kolektivnoj ženskoj psihi budi potreba za radom i življenjem u estetski ljepšim, mirnijim i harmoničnijim okruženjima, dubljom konekcijom s drugim ženama i članovima porodice, sporijim stilom života, boravkom u prirodi te bavljenjem kreativnim hobijima i aktivnostima.

No, u modernoj, brzoj svakodnevici može nam biti teško usporiti, zastati, posvetiti se sebi i svojim hobijima te više uživati u životu. Kulturološki i socijalni utjecaji u našim krajevima također mogu biti psihički ograničavajući faktor kada je u pitanju usporeniji način života, uz sve poznate dobrobiti koje on donosi, jer je „težak rad“ nešto što se nerijetko glorificira. U našem jeziku riječi „vrijedan“ (worthy) – neko ko ima vrijednost i „vrijedan“ (hard-working) – neko ko teško radi – jesu sinonimi.

Sporiji način življenja je, stoga, svjestan izbor koji zahtijeva sistem podrške i usvajanje novih navika i uvjerenja. Prije svega, potrebno je usvojiti podržavajući sistem uvjerenja, da mjera naše vrijednosti nije ekvivalentna tome koliko „vrijedno“ i „teško“ radimo. Da dostupna tehnologija poput AI-ja, alata za automatizaciju, softvera i aplikacija može omogućiti da radimo manje, no kreativnije, inovativnije i efektivnije.

Da kao žene u liderstvu, korporacijama ili sferi biznisa imamo ulogu donijeti osviještenost i nova pravila za „ženski način“ rada, vođenja biznisa i liderstva. Da sebi damo „dozvolu“ da predahnemo, usporimo i radimo manje – i uživamo u životu više. Ovaj proces može biti izazovan, pogotovo ako smo navikli da „teško i naporno“ radimo i time mjerimo svoju produktivnost i vrijednost, jer ćemo prirodno u trenucima usporavanja osjetiti krivnju.

Raditi manje ne znači biti manje produktivna

Produktivnost je sposobnost da svoje vrijeme, energiju i resurse koristimo na način koji dovodi do željenih rezultata. Dakle, mjera produktivnosti nije to koliko smo radili, već postignuće željenog rezultata. Za razliku od produktivnosti, koja se fokusira na to koliko i kako radimo, efektivnost naglašava smisao i ishod – da li ono što radimo zaista donosi vrijednost i vodi ka cilju.

U praksi, efektivnost znači jasno postaviti prioritete, donositi svjesne odluke i usmjeravati energiju na aktivnosti koje imaju najveći utjecaj. Fokus s kvantiteta rada na efektivnost može nam pomoći da na poslu ili u svom biznisu radimo manji broj sati, a postižemo iste ili čak bolje rezultate.

Sistemi podrške stvaraju prostor za sporiji život

Ako vodimo biznis ili imamo odgovoran posao, da bismo usporili, potreban nam je efektivan sistem rada, kao i sistem podrške. Meni su lično alati za automatizaciju i pasivni prihodi od digitalnih knjiga i online edukacija mnogo pomogli u procesu prakticiranja sporijeg životnog stila i kreiranju sistema za moj online coaching biznis, tako da mogu zarađivati i kada ne radim.

Uz AI i alate za automatizaciju marketinga i prodaje, softvere i aplikacije za organiziranje i planiranje, sistemi podrške u biznisu mogu biti članovi tima, kao i strateške kolaboracije i partnerstva. Sistem podrške u domu mogu biti moderni uređaji koji nam mogu osloboditi više vremena, minimalistički dekor za koji je potrebno manje vremena za održavanje ili angažiranje kućne pomoćnice.

Također nam može pomoći da svjesno planiramo svoje vrijeme i aktivnosti koje će podržati usporeniji način života, poput redovnih masaža ili spa-tretmana, vremena za brigu o sebi, tople kupke, posjete sauni, piknika u prirodi, šetnji u parku, bavljenja kreativnim hobijima ili kreiranja prostora posvećenih uživanju i relaksaciji u našem domu. Takvi prostori mogu nam pobuditi želju da zastanemo, uživamo u pogledu, otvorimo prozor i udahnemo svjež zrak nakon buđenja ili svjesno ispijamo šoljicu kafe ili čaja uz lijep pogled, svijeću, bilježnicu ili dobru knjigu.

Slow living nije odustajanje od ambicija

Sporiji stil življenja pomaže nam u svjesnom kreiranju prostora za kvalitetniji život, odmor, kreativnost, samorefleksiju i efektivniji rad. Svjesno usporavanje – kroz fokus, pauze i prisutnost omogućava nam da jasnije razmišljamo, bolje postavljamo prioritete, budemo otvoreniji za kreativne i inovativne ideje i donosimo učinkovitije odluke.

Upravo tada postajemo istinski produktivniji: ne zato što radimo više, već zato što radimo efektivnije, s više jasnoće i unutrašnjeg mira. Postajemo otvoreniji za nove kreativne i poslovne ideje, dok istovremeno imamo više vremena da se brinemo o sebi i svom zdravlju, budemo prisutniji i više uživamo u svakodnevnim životnim trenucima, okusima, mirisima, ljepoti svog okruženja, razgovorima i vremenu koje provodimo s ljudima koje volimo.

Piše: Danijela Jokić Vaislay, life coach
Foto: Pexels/Vlada Karpovich