Ekstremne vrućine i dugotrajna suša ove su godine snažno pogodile poljoprivredu u Bosni i Hercegovini, ali i brojne europske zemlje. Dok poljoprivrednici zbrajaju štetu na njivama, potrošače brine ono što bi tek moglo uslijediti – novi val poskupljenja hrane. Posebno je teško stanje u proizvodnji povrća.
Situacija vrlo ozbiljna
Visoke temperature već su ostavile posljedice na papriku, rajčicu, kukuruz, soju i druge kulture, a proizvođači upozoravaju da bi smanjeni prinosi mogli dodatno podići cijene. Predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorava da je situacija vrlo ozbiljna, ističući da zbog ekstremnih temperatura stradaju silažni kukuruz, voće, povrće, ali i stoka. Proizvodnja mlijeka već je značajno smanjena. Slične informacije stižu i iz RS-a. Predsjednik Udruge povrtlara RS-a Darko Ilić upozorio je da su na udaru gotovo sve poljoprivredne kulture, piše Večernji list BiH.
Zbog ekstremnih temperatura dolazi do “pregorijevanja” biljaka i plodova, što se izravno odražava na prinose i kvalitetu proizvodnje. Problem je tim veći jer cijene na domaćem tržištu u velikoj mjeri diktira uvoz. Zbog toga građani već osjećaju posljedice u svojim kućnim proračunima. Cijene povrća odletjele su u nebo, a tradicionalna priprema zimnice za mnoge postaje sve teže ostvariv trošak. Građani sve češće poručuju da im se zimnica više ne isplati, posebno kada se zbroje cijene povrća, ulja, octa, soli, šećera i drugih namirnica potrebnih za njezinu pripremu. No povrće nije jedina namirnica koja bi mogla dodatno poskupjeti. Suša ozbiljno ugrožava i stočarsku proizvodnju, pogotovo zbog manjka stočne hrane.
Poseban problem predstavlja kukuruz, čiji je urod već teško pogođen. Mišo Maljčić, predsjednik Skupštine Saveza poljoprivrednika RS-a, upozorio je da je čak oko 90 posto kukuruza na području o kojem govori potpuno isušeno. Takav razvoj situacije mogao bi se snažno odraziti i na cijene mesa. Maljčić upozorava da bi, nastavi li se smanjivati proizvodnja mesa u EU, cijene mesa mogle biti višestruko veće. Prema njegovoj procjeni, meso bi moglo poskupjeti dva do tri puta. Razlog je i sve veća ovisnost BiH o uvozu.
Smanjeni prinosi
Nedžad Bićo upozorava da domaća proizvodnja trenutačno ne pokriva ni 20 posto potreba stanovništva, dok se ostatak osigurava iz uvoza. Domaći proizvođači pritom se godinama bore s jeftinim uvozom i, kako navode, nelojalnom konkurencijom. Ako europski proizvođači zbog klimatskih uvjeta nastave smanjivati proizvodnju i budu se sve više usmjeravali na zadovoljavanje vlastitih potreba, za zemlje poput BiH moglo bi ostati manje hrane namijenjene izvozu. To znači da bi domaći uvoznici morali nabavljati proizvode po višim tržišnim cijenama. Problem nije ograničen samo na BiH. Posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta osjećaju se diljem Europe. U Austriji su, primjerice, procijenjene štete od suše dosegnule milijardu eura.
Prinosi na travnjacima i pašnjacima smanjeni su za 45 posto, kukuruza, soje i bundeve za 25 posto, a žitarica za 15 posto. Poljoprivrednici u BiH zato strahuju da bi se posljedice ovogodišnje suše tek mogle u potpunosti pokazati. Smanjeni prinosi, visoki troškovi proizvodnje, skuplje gorivo i gnojivo te ovisnost o uvozu stvaraju kombinaciju koja teško može završiti bez posljedica za krajnje potrošače. Za građane to znači još jedan udar na kućni proračun. Nakon višegodišnjeg rasta cijena osnovnih namirnica, sada se ponovno postavlja pitanje koliko će koštati svakodnevna prehrana, ali i tradicionalna zimnica. Dok proizvođači pokušavaju spasiti ono što je ostalo na njivama, potrošačima ne preostaje mnogo izbora. Ako se prognoze ostvare, najesen bismo mogli plaćati skuplje povrće, a potom i meso, mlijeko i druge proizvode. Ono što je nekada bilo pitanje navike i tradicije – pripremiti zimnicu za obitelj – sve više postaje pitanje može li si je prosječno kućanstvo uopće priuštiti.
