Više od 2.000 autonomnih vozila stiže u Europu

U Europi planiraju više od 2.000 autonomnih vozila. Kako navodi Euronews, Uber i kineska tvrtka Pony.ai najavili su proširenje partnerstva kojim planiraju tijekom sljedećih faza uvesti više od 2.000 robotaksija na europsko tržište. Projekt se temelji na iskustvu stečenom u Zagrebu, gdje je u travnju pokrenuta prva komercijalna robotaksi usluga u Europi.

Novi plan predviđa širenje na još četiri europska grada, no njihove lokacije zasad nisu objavljene. Tvrtke nisu objavile ni rok u kojem bi flota trebala dosegnuti više od 2.000 vozila. Partnerstvo bi se trebalo proširiti i na Bliski istok, ali ni za taj dio projekta zasad nema mnogo konkretnih detalja.

Zagreb kao početna točka

Za Hrvatsku je najvažnije što se novo širenje izravno nadovezuje na projekt pokrenut u Zagrebu. Pony.ai, Uber i hrvatska tvrtka Verne u travnju su pokrenuli komercijalnu uslugu, pri čemu Pony.ai osigurava tehnologiju autonomne vožnje, Verne je vlasnik i operater flote, a Uber svoju platformu za naručivanje vožnji.

Usluga je u početku obuhvatila približno 90 četvornih kilometara šireg područja središta Zagreba, uključujući i zagrebačku zračnu luku, a vožnje su dostupne od 7 do 21 sat.

Zagreb je time dobio neuobičajenu ulogu u razvoju europskog autonomnog prijevoza. Dok velike europske automobilske kompanije još uglavnom razvijaju i testiraju vlastita rješenja, u hrvatskoj metropoli već je pokrenuta komercijalna usluga koja koristi kinesku tehnologiju autonomne vožnje.

Tri komponente za robotaksi

Model koji sada najavljuju Uber i Pony.ai pokušava riješiti jedan od najvećih problema robotaksija: nije dovoljno imati samo automobil koji može samostalno voziti.

Za komercijalizaciju u velikim razmjerima potrebne su najmanje tri komponente. Pony.ai donosi tehnologiju autonomne vožnje, Uber svoju globalnu platformu za mobilnost, rezervaciju, naplatu i korisničku podršku, dok lokalni operateri osiguravaju upravljanje i održavanje flote.

U Zagrebu tu treću ulogu ima Verne, tvrtka iz Rimac Grupe. Takav model omogućuje da se tehnološka platforma i korisnička baza relativno lako prenesu na nova tržišta, dok se operativni dio prilagođava lokalnim uvjetima i regulativi.

„Sljedeće poglavlje za autonomnu mobilnost odnosi se na prelazak s pojedinačnih lansiranja na ponovljivu komercijalnu razinu“, rekao je Sarfraz Maredia, globalni voditelj autonomne mobilnosti i dostave u Uberu.

Pony.ai donosi Level 4

Pony.ai u projekt donosi svoju tehnologiju autonomne vožnje razine 4 (Level 4). Kod te razine vozilo može samostalno upravljati vožnjom unutar definirane operativne domene, bez potrebe da čovjek stalno nadzire vožnju.

To ipak nije isto što i potpuno autonomno vozilo koje može voziti bilo gdje i u svim vremenskim i prometnim uvjetima. Level 4 podrazumijeva ograničenja definirana operativnim područjem, uvjetima i drugim parametrima sustava.

Pony.ai već ima iskustvo s komercijalnim autonomnim uslugama u Kini, među ostalim u Pekingu, Guangzhouu, Šangaju i Shenzhenu. Tvrtka pokušava to iskustvo prenijeti na međunarodna tržišta, dok Uber dobiva tehnologiju koju može integrirati u svoju postojeću globalnu mrežu.

Bitka za europsko tržište već traje

Partnerstvo s Pony.ai nije jedini Uberov pokušaj da zauzme poziciju u europskom tržištu autonomne mobilnosti.

Uber tijekom 2026. sklapa niz partnerstava s različitim proizvođačima i razvijateljima tehnologije autonomne vožnje. S tvrtkom WeRide najavio je robotaksije u Madridu i Zürichu, dok je u Münchenu najavljen projekt s Autobrainsom.

Uber je istodobno najavio i veliko partnerstvo s Nvidijom za autonomna vozila koja bi se trebala postupno širiti na 28 gradova do 2028. godine.

To pokazuje da Uber ne pokušava sam razviti jednu univerzalnu tehnologiju autonomne vožnje. Umjesto toga gradi platformu na koju može priključiti više proizvođača automobila, operatera flote i tehnoloških kompanija.

Kina pokušava izvesti autonomnu vožnju

Pony.ai dio je šireg kineskog vala razvoja autonomne vožnje. Kineske kompanije posljednjih godina ulažu velika sredstva u robotaksije, autonomne kamione i sustave za pomoć pri vožnji, uz snažnu potporu kineske industrijske politike.

Njihovo širenje izvan Kine dobiva dodatnu važnost zbog ograničenja i regulatornih prepreka na nekim drugim velikim tržištima. Europa tako postaje jedno od područja na kojem kineski proizvođači autonomne tehnologije mogu dokazivati da njihova rješenja mogu funkcionirati i izvan domaćeg tržišta.

Za Europu je to istodobno prilika i izazov. Robotaksiji mogu smanjiti troškove prijevoza, ublažiti nedostatak profesionalnih vozača i povećati iskorištenost vozila. S druge strane, pitanje sigurnosti, odgovornosti u slučaju nesreće, zaštite podataka i kontrole nad ključnom tehnologijom ostaje otvoreno.

Ako plan Ubera i Pony.ai bude ostvaren, više od 2.000 autonomnih vozila bit će važan test ne samo kineske tehnologije nego i europske spremnosti da robotaksije iz eksperimentalnih projekata pretvori u svakodnevni oblik gradskog prijevoza. Zagreb je u toj priči već dobio ulogu prvog europskog poligona.