Općinski sud u Zenici donio je Rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad Novom Željezarom Zenica d.o.o., čime je završena pravna i politička bitka koja traje devet mjeseci vezano za dalju sudbinu bh. industrijskog giganta. Za stečajnog upravitelja imenovan je Jasmin Hadžirašidović iz Zenice, koji je bio i predstečajni upravnik, te je sada glavno pitanje u kojem proizvodnom pravcu će dalje ići Željezara i sa koliko radnika.
“Želimo ponoviti ono što smo u više navrata isticali: stečaj nije kraj, nego novi početak. Ovo nije stečaj radi gašenja kompanije, već stečaj radi reorganizacije, ozdravljenja poslovanja i stvaranja temelja za dugoročno održiv razvoj.
Posebno želimo naglasiti da će prava radnika biti u potpunosti ispoštovana u skladu sa postignutim Sporazumom sa Sindikatom i zakonom. Radnici su i dalje najvažniji resurs ove kompanije, a naš cilj je od samog početka zaštititi njihova radnička prava, te stvoriti pretpostavke za nova radna mjesta i dugoročnu stabilnost.
Stečajni postupak vidimo kao alat kojim će se kompanija osloboditi tereta koji godinama opterećuju njeno poslovanje, omogućiti reorganizacija, prekid štetnih ugovornih odnosa i uspostaviti održiv model rada”, navedeno je danas iz Uprave Nove željezare Zenica, koja je ranije postigla dogovor o isplati otpremnina za sve radnike koji su tehnološki višak.
Kada je o proizvodnji riječ, Nova Željezara Zenica će, kako je najavljeno, fokus staviti na proizvodnju čelika pomoću elektrolučne peći.
“Naša vizija nije povratak na modele iz prošlosti, već transformacija Nove Željezare Zenica u moderan Industrijsko-logistički park koji će gradu Zenici dati novu razvojnu dimenziju i otvoriti prostor za zapošljavanje značajno većeg broja radnika. Vjerujemo da upravo kroz reorganizaciju možemo stvoriti temelje za novu industrijsku budućnost Zenice, zasnovanu na savremenim tehnologijama, zelenoj energiji i održivom poslovanju.
Danas ne govorimo o kraju jedne priče, već o početku procesa koji treba osigurati zdraviju, jaču i dugoročno održivu kompaniju”, kazao je Ahmed Hamzić, suvlasnik i generalni direktor Nove Željezare Zenica.
Put do stečaja
Podsjećamo, ArcelorMittal je krajem oktobra prošle godine objavio kako je završio prodaju svojih operacija u Bosni i Hercegovini, čeličane ArcelorMittal Zenica i rudnika željezne rude ArcelorMittal Prijedor, kompaniji H&P doo Zvornik, koja je dio Pavgord Grupe. Prodajom, koja je prvi put najavljena u junu 2025. godine, ArcelorMittal, jedna od vodećih svjetskih integriranih kompanija za čelik i rudarstvo s prisustvom u 60 zemalja i primarnim operacijama proizvodnje čelika u 15 zemalja, zvanično je završio svoje poslovanje u Bosni i Hercegovini.
Nova Uprava je najavila modernizaciju poslovanja u zeničkom industrijskom gigantu kao i nova ulaganja, ali je i najavila stečaj preduzeća. Govoreći za Forbes BiH, direktor i suvlasnik Nove željezare zenica Ahmed Hamzić naglasio je da je dug preuzete firme iznosio 317 miliona KM i da se zatečeno stanje bitno razlikovalo od onoga prikazanog prilikom kupovine, te da je prijava stečaja bila njegova pravna, materijalna, moralna i zakonska obaveza.
Istaknuo je i da je nekoliko puta zatražen sastanak nove Uprave sa Vladom FBiH koja posjeduje 8 posto udjela u Željezari, ali da od podnošenja zahtjeva za stečaj komunikacija nije uspostavljena.
„Kada smo preuzeli kompaniju, u više navrata smo pozvali Vladu Federacije. Sama činjenica da je ona suvlasnik osam posto u ovoj kompaniji, imali smo i obavezu i pravo da ih pozovemo. Organizovali smo okrugle stolove, upućivali javne pozive, ali do danas nismo dobili nikakav odgovor od njih.
I na samu skupštinu koja je bila zakazana povodom imenovanja novog vlasnika, nisu se odazvali. Kako god mi nosimo tu odgovornost, i oni kao suvlasnici bi trebali da budu uključeni u planove i našu viziju da zajedno sprovedemo, jer u suštini bez njih je to prosto nemoguće“, kazao je Hamzić početkom godine za Forbes BiH.
Pregovori sa Vladom FBiH
Vlada FBiH uključila se kasnije, nakon što je Vijeće ministara BiH odbacilo prijedlog uvođenja privremene carinske zaštite od 30% na uvoz čelika, a Željezara obustavila integralnu proizvodnju čelika gašenjem Visoke peći i obustavljanjem rada pogona Aglomeracije u aprilu ove godine, uz obrazloženje kako je u trenutnim uslovima proizvodnja čelika neisplativa. Vlada je rješenje za, kako je rekla, sprječavanje stečaja nad Željezarom, vidjela u usvajanju takozvanog lex specialis-a, po uzoru na hrvatski Lex Agrokor, posebnog zakona koji bi Vladi omogućio da kroz vanrednu upravu preuzme upravljanje Novom željezarom Zenica. Za vanrednu upravnicu predložena je Sena Šaranović, dugogodišnja uposlenica Željezare. Sud je u međuvremenu privremeno odgodio odlučivanje o stečaju kako bi se taj proces uopšte mogao provesti.
U julu se dešava obrat, kada Općinski sud u Zenici odbija prijedlog Vlade za uvođenje vanredne uprave, kao i imenovanje Šaranović. Kantonalni sud u Zenici, odlučujući po žalbama Vlade FBiH i Grada Zenice, krajem jula potvrdio je odluku. Iz obrazloženja se moglo isčitati kako činjenica da je kompanija insolventna nije dovoljna za uvođenje vanredne uprave, a Vlada nije ponudila dokaze da bi taj model doveo do boljeg namirenja povjerilaca nego redovni stečaj. Sud je posebno naglasio da se vanredna uprava ne može koristiti kao eksperiment, već da unaprijed treba postojati vjerovatnoća boljeg ishoda, a ne nada da će do njega doći nakon što se postupak već pokrene. Nakon ovih sudskih ishoda, u Vladi FBiH je prošle sedmice održan dvodnevni sastanak između Vlade FBiH i predstavnika menadžmenta zeničke firme, odnosno Pavgord grupe, koji je protekao bez dogovora.
Vlada FBiH tvrdili je da je ponudila dva rješenja; u prvom je predložen potpuni otkup većinskog udjela (92 %), po cijeni koja bi se utvrdila nezavisnom procjenom njegove stvarne tržišne vrijednosti, te analizom dokumentovanih ulaganja, dok se drugo odnosilo na operativno preuzimanje bez promjene vlasništva, gdje bi Nova Željezara Zenica zadržala pravni status, imovinu, radnike, dozvole i ugovore, dok bi subjekt kojeg odredi Vlada najmanje tri godine finansirao, organizirao i vodio integralnu proizvodnju. Oba su, pojasnio je tada ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić većinski vlasnici odbili. Za većinske vlasnike (Pavgord grupa), kako su naveli u svom zvaničnom saopćenju istog dana, Vlada FBiH nije ponudila ništa novo, već je “došla sa pričom koju su dva suda već odbila, bez marke ulaganja i bez ideje”.
Kako kažu, uslov iz drugog modela podrazumijevao je i pravo raspolaganja gotovim proizvodima i troskom kompanije, što za njih nije prihvatljivo. “Očito je da Vlada FBiH nikada nije bila spremna da izdvoji finansijska sredstva za svoje ambiciozne najave o pokretanju integralne proizvodnje, već je računala na korištenje našeg kapitala. Sami kupite koks, rudu i sve potrebno, a ne od našeg novca. Kada proizvedete gotove proizvode i trosku, onda ih možete prodavati.”
Šta rješenje nalaže
Nakon propalih pregovora, resorni ministar Lakić, najavio je naredne pravne korake, a prvi je da će Vlada pokrenuti reviziju pred Vrhovnim sudom FBiH radi osporavanja postupaka koji vode ka stečaju.
Međutim, zenička realnost ima svoju drugu sliku, stečaj je u srijedu otvoren, a u rješenju koje je objavio Općinski sud Zenica na svojoj zvaničnoj stranici, navedeno je kako su svi vjerovnici pozvani da u roku od 30 dana od dana objave rješenja u “Službenim novinama” Federacije BiH, prijave svoja potraživanja koja imaju prema stečajnom dužniku podnošenjem prijave Općinskom sudu Zenica, uz uplatu sudske takse u iznosu od jedan posto od vrijednosti potraživanja, ali ne manje od 50,00 KM, niti više od 10.000,00 KM. Također, nalaže se zemljišnoknjižnim i katastarskim uredima kod kojih se vode nekretnine stečajnog dužnika, da izvrše upis rješenja o otvaranju stečajnog postupka. Ispitno i izvještajno ročište zakazano je za 8. decembar ove godine u Općinskom sudu Zenica, kada bi trebalo biti poznato koliko iznose prijavljena potraživanja, kao i odgovor na pitanje ko su zapravo najveći povjerioci Nove Željezare Zenica.
Ko šta potražuje
Prema onome što se sada zna, većinski vlasnik drži više od 80 % duga sam prema sebi. Oko 270 miliona KM preuzetog duga odnosi se na potraživanja kompanija koje se direktno dovode u vezu s većinskim vlasnikom; Nova Ljubija Prijedor (69 miliona KM), Pavgord grupa (41 milion KM), te zvornička Ferruma (160 miliona KM).
Šta slijedi
Stečaj sada ulazi u redovnu proceduru; a kakav će ishod biti znat će se tek nakon decembarskog ročišta.Ono što je izvjesno je da zeničku Željezaru čeka transformacija u poslovanju i tek će se znati koliko će radnika zadržati posao, a koliko će ih biti proglašeno tehnološkim viškom.
Iako je Uprava ranije najavljivala da bi jedna od investicija mogla biti i izgradnja energane na komunalni i bio otpad, od ove ideje se, kako saznajemo odustalo. Međutim, prelazak na elektrolučne peći koje bi topile staro željezo umjesto rude je izvjestan put.
Kako radi elektrulučna peć?
Za razliku od visoke peći, koja kao osnovno gorivo koristi koks, elektrolučna peć koristi električnu energiju za topljenje sirovine. Osnovna ulazna sirovina je čelični otpad ili staro željezo, te je u proizvodnji smanjena emisija ugljen dioksida.
