Posjeta dolazi nekoliko dana nakon što je Rusija pokrenula novu ofanzivu na sjeveroistočnu ukrajinsku regiju Harkov, i kako tvrdi da napreduje na liniji fronta dugoj 1.000 km (600 milja) gdje su snage Kijeva ometane odloženim isporukama oružja i municije iz Sjedinjenih Država .
Putin i kineski predsjednik Xi Jinping proglasili su partnerstvo “bez ograničenja” između Rusije i Kine nekoliko dana prije nego što je Putin poslao svoje trupe u Ukrajinu u februaru 2022. U martu 2023., kada je Xi posjetio Moskvu, opisao je “nova era” u odnosima između zemalja, dok je u oktobru, kada je Putin posljednji put bio u Pekingu, Xi je govorio o “duboko prijateljstvo” između dva lidera koji su se sastali 42 puta tokom prethodne decenije.
Kineska državna novinska agencija Xinhua potvrdila je Putinov dolazak u, kako su kineski mediji opisali, državnu posjetu “starog prijatelja”.
Uoči putovanja, 71-godišnji Putin je rekao da je njegov izbor Kine kao njegove prve inostrane destinacije otkako je položio zakletvu kao predsednik za peti mandat naglasio „neviđeno visok nivo strateškog partnerstva” između dve zemlje, kao i njegovog blisko prijateljstvo sa Xijem, koji ima 70 godina.
“Pokušaćemo da uspostavimo bližu saradnju u oblasti industrije i visoke tehnologije, svemirske i miroljubive nuklearne energije, veštačke inteligencije, obnovljivih izvora energije i drugih inovativnih sektora”, rekao je Putin kineskoj državnoj novinskoj agenciji Sinhua.
Dvojica čelnika učestvovat će na svečanoj večeri povodom obilježavanja 75 godina od priznanja Sovjetskog Saveza Narodne Republike Kine koju je proglasio Mao Zedong nakon pobjede komunista u kineskom građanskom ratu 1949. godine.
Putin će također posjetiti Harbin na sjeveroistoku Kine, grad koji ima jake veze s Rusijom.
U svom intervjuu za Xinhuu, Putin je takođe dao svoje podrška do a Mirovni plan Ukrajine u 12 tačaka koju je Peking dočekao na mlak prijem na prvu godišnjicu ruske invazije u punom obimu u februaru 2023.
Rekao je da bi prijedlozi mogli pružiti osnovu za razgovore i da je Moskva “otvorena za dijalog o Ukrajini”. Ponovio je dugogodišnji ruski stav da “pregovori moraju uzeti u obzir interese svih zemalja uključenih u sukob, uključujući i naše”.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je da svi pregovori moraju uključivati obnavljanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, povlačenje ruskih trupa sa cijele ukrajinske teritorije, oslobađanje svih zarobljenika, tribunal za odgovorne za agresiju i sigurnosne garancije za Ukrajinu.
Švicarska saziva mirovni samit za Ukrajinu, fokusirajući se na Okvir Kijeva, narednog juna. Najmanje 50 delegacija je već pristalo da prisustvuje, ali Rusija nije pozvana.
Kina tvrdi da je neutralna u sukobu, ali nije osudila Moskvu zbog njene invazije na suverenu zemlju.
Rusija ‘korisna’ za Kinu
Kremlj je u saopštenju naveo da će Putin i Si Đinping tokom ovosedmičnog razgovora „detaljno razgovarati o čitavom nizu pitanja vezanih za sveobuhvatno partnerstvo i stratešku saradnju“ i postaviti „nove pravce za dalji razvoj saradnje između Rusije“. i Kina.”
Dve zemlje su jasno stavile do znanja da žele da preurede međunarodni poredak u skladu sa sopstvenim vizijama o tome kakav bi svet trebalo da bude.
Govoreći u utorak, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da su Moskva i Peking odigrali „veliku balansirajuću ulogu u globalnim poslovima“ i da će Putinova posjeta „ojačati naš zajednički rad“.
Obje zemlje su članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koje imaju pravo veta, uz SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku.
“Ne bismo trebali podcijeniti ‘korisnost’ Rusije kao prijatelja bez ograničenja za Kinu i Xi Jinpinga,” rekao je za Al Jazeeru Sari Arho Havren, saradnik istraživačkog centra Royal United Services Institute (RUSI). „Rusija je vrijedan partner u premeštanju SAD-a i promjeni globalnog poretka u povoljan i za Kinu i za Rusiju. Rusija također vidi Tajvan kao sastavni dio Kine, a već smo vidjeli spekulacije o scenariju rata u Indo-Pacifiku i o tome da li će Rusija pomoći i pridružiti se Kini u mogućim ratnim naporima.”
Moskva je uspostavila sve bliskije veze s Pekingom, preusmjeravajući većinu svog izvoza energije u Kinu i uvozeći visokotehnološke komponente za svoju vojnu industriju od kineskih kompanija usred sankcija Zapada.
Dvije zemlje su također produbile vojne veze, održavajući zajedničke ratne igre iznad Japanskog i Istočnog kineskog mora, te organizirajući obuku kopnenih snaga na teritoriji jedne druge.
Kina je pojačala vojne aktivnosti oko samoupravnog Tajvana dok se ostrvo priprema za inauguraciju 20. maja William Lai Ching-tekoji je izabran za predsjednika na izborima u januaru.
Kina polaže pravo na teritoriju kao svoju i nije isključila upotrebu sile za postizanje svog cilja.
Uz izvještavanje Erin Hale iz Tajpeja
Datum i vrijeme objave: 2024-05-16 04:17:55
