Globalna proizvodnja električne energije iz nuklearnih elektrana dostigla je rekordnih 2.845 teravat-sati (TWh) u 2025. godini, što predstavlja rast od 1,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Cjelokupan neto rast rezultat je povećane proizvodnje u Kini, koja je proizvodnju povećala za više od 34 TWh. Bez kineskog doprinosa, globalna proizvodnja nuklearne energije zapravo bi bila u padu.
Sjedinjene Američke Države i dalje su najveći svjetski proizvođač nuklearne energije, ali Kina ubrzano smanjuje zaostatak nakon što je u posljednjih deset godina gotovo utrostručila svoju proizvodnju. Francuska i Japan ostvarili su umjeren rast, dok proizvodnja u Evropi i dalje ostaje ispod nivoa zabilježenog prije desetak godina.
Uprkos rekordnoj proizvodnji, udio nuklearne energije u globalnom energetskom miksu blago je smanjen jer je ukupna svjetska potrošnja energije rasla brže. Rekord iz 2025. godine stoga prije svega odražava ubrzanu ekspanziju kineskog nuklearnog sektora, a ne širu globalnu renesansu nuklearne energije.
Prema najnovijem Statističkom pregledu svjetske energetike, nuklearne elektrane su tokom 2025. proizvele ukupno 2.845 TWh električne energije, odnosno 30 TWh ili 1,3 posto više nego godinu ranije.
Kina je povećala proizvodnju za više od 34 TWh, što znači da bi bez njenog doprinosa globalna proizvodnja nuklearne energije bila manja nego 2024. godine.
Ovi podaci pružaju realniju sliku stanja u sektoru od čestih tvrdnji o globalnoj renesansi nuklearne energije. Proizvodnja jeste u porastu, ali je taj rast izrazito koncentrisan. SAD i dalje raspolažu najvećim nuklearnim kapacitetima na svijetu, Kina ubrzano smanjuje razliku, Japan postepeno obnavlja proizvodnju nakon višegodišnje stagnacije, dok je veliki dio Evrope i dalje ispod nivoa proizvodnje iz perioda prije deset godina.
Rekord koji se čekao gotovo dvije decenije
Novi rekord treba posmatrati u širem kontekstu. Globalna proizvodnja nuklearne energije dostigla je 2.803 TWh još 2006. godine, što znači da je rezultat iz 2025. veći za svega oko 1,5 posto, iako je prošlo gotovo dvije decenije.
Drugim riječima, nuklearna energija jeste nadmašila prethodni rekord, ali taj period nije obilježila brza globalna ekspanzija.
Posmatrano u posljednjih deset godina, proizvodnja je porasla sa 2.576 TWh u 2015. na 2.845 TWh u 2025. godini, što predstavlja rast od 10,5 posto ili prosječno oko jedan posto godišnje.
Kina je zaslužna za više od ukupnog povećanja. Njena proizvodnja porasla je sa 171 TWh u 2015. na 485 TWh deset godina kasnije. Dok je globalna proizvodnja u tom periodu povećana za oko 270 TWh, sama Kina dodala je gotovo 314 TWh.
Ako se Kina izuzme iz ukupnih podataka, ostatak svijeta je 2025. proizveo oko 44 TWh manje električne energije iz nuklearnih elektrana nego deset godina ranije. To ne umanjuje činjenicu da je globalni rekord postignut, ali jasno pokazuje koliko današnji rezultat zavisi od rasta proizvodnje u jednoj zemlji.
SAD i dalje na prvom mjestu
Sjedinjene Američke Države proizvele su 2025. godine 826 TWh električne energije iz nuklearnih elektrana, što predstavlja 29 posto ukupne svjetske proizvodnje. Time su zadržale prvo mjesto, sa proizvodnjom koja je gotovo 70 posto veća od kineske.
Kina je druga sa 485 TWh ili 17,1 posto globalne proizvodnje, dok je Francuska treća sa 390 TWh, odnosno 13,7 posto svjetskog ukupnog obima.
Slijede Rusija sa 219 TWh, Južna Koreja sa 185 TWh, Japan sa 94 TWh i Kanada sa gotovo 85 TWh.
Ove zemlje zajedno ostvaruju najveći dio svjetske proizvodnje nuklearne energije, što odražava visoka ulaganja i dug vremenski period potreban za izgradnju nuklearnih elektrana, zbog čega samo mali broj država može razvijati ovaj sektor u većem obimu.
Američke nuklearne elektrane i dalje rade vrlo efikasno, ali se proizvodnja posljednjih godina gotovo nije mijenjala. SAD su 2015. proizvele 839 TWh, tek neznatno više nego prošle godine.
Nasuprot tome, Kina je u posljednjih deset godina gotovo utrostručila proizvodnju, uz prosječnu godišnju stopu rasta od približno 11 posto.
SAD i dalje imaju značajnu prednost, ali se razlika ubrzano smanjuje. Ukoliko obje zemlje nastave sadašnjim tempom, Kina bi za približno pet godina mogla postati najveći svjetski proizvođač nuklearne energije.
Francuska i Japan doprinijeli rastu
Iako je Kina bila glavni pokretač rasta tokom 2025. godine, proizvodnju su povećale i druge zemlje.
Francuska je povećala proizvodnju za 9,6 TWh, na ukupno 390 TWh. Time se djelimično oporavila od slabijih rezultata iz prve polovine decenije, ali je i dalje oko 47 TWh ispod nivoa iz 2015. godine.
Japan je povećao proizvodnju za 9,2 TWh, odnosno 11,1 posto, na ukupno 94 TWh. Zemlja se postepeno oporavlja nakon nesreće u Fukušimi i gašenja velikog broja reaktora, ali je i dalje daleko od ranijih nivoa proizvodnje. Japan je 2010. godine proizvodio oko 292 TWh, više od tri puta više nego danas.
SAD su povećale proizvodnju za oko 3,1 TWh, a Rusija za 2,9 TWh.
Manji rast zabilježile su i Južnoafrička Republika, Češka, Bjelorusija, Ukrajina, Slovačka i Pakistan.
S druge strane, proizvodnja je pala u više zemalja. Tajvan je proizveo gotovo 9 TWh manje nego godinu ranije, Belgija 7,5 TWh manje, dok su pad zabilježili i Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Južna Koreja i Švedska.
Rast nuklearne energije seli se u Aziju
Regionalni podaci pokazuju da se centar razvoja nuklearne energije sve više pomjera prema Aziji.
U regiji Azije i Pacifika proizvodnja je porasla sa oko 420 TWh u 2015. na gotovo 845 TWh u 2025. godini. Regija je više nego udvostručila proizvodnju i sada osigurava gotovo 30 posto svjetske nuklearne energije.
Sjeverna Amerika i dalje proizvodi nešto više – 921 TWh prošle godine – ali je to manje od 952 TWh koliko je proizvela 2015.
Evropa bilježi znatno izraženiji pad. Proizvodnja je sa 968 TWh u 2015. pala na 759 TWh u 2025. godini, što predstavlja smanjenje od gotovo 22 posto.
Velike razlike postoje i između razvijenih zemalja i ekonomija u razvoju.
U državama članicama OECD-a proizvodnja nuklearne energije smanjena je za oko 96 TWh tokom protekle decenije, dok je u zemljama koje nisu članice OECD-a povećana za gotovo 366 TWh.
Iako zemlje OECD-a i dalje proizvode oko dvije trećine svjetske nuklearne energije zahvaljujući velikom broju postojećih elektrana, više nisu glavni pokretač globalnog rasta.
Rekordna proizvodnja, ali ne i veći udio u energetskom miksu
Rekord iz 2025. godine izgleda drugačije kada se nuklearna energija uporedi s ukupnom svjetskom potrošnjom energije.
Nuklearna energija je tokom 2025. osigurala 31 eksadžul (EJ) energije, u odnosu na 30,7 EJ godinu ranije.
Istovremeno, ukupna svjetska potrošnja energije porasla je sa 592,2 na 600,3 EJ.
Zbog toga je udio nuklearne energije u globalnom energetskom miksu blago smanjen, sa 5,19 na 5,17 posto.
Drugim riječima, nuklearne elektrane proizvele su više energije nego ikada ranije, ali nisu povećale svoj udio u odnosu na naftu, prirodni gas, ugalj, hidroenergiju i obnovljive izvore energije.
Razlike među državama i dalje su velike.
Nuklearna energija činila je oko 47 posto ukupnog energetskog snabdijevanja Francuske, oko 33 posto u Finskoj, 31 posto u Švedskoj, 25 posto u Ukrajini i 23 posto u Češkoj.
U Sjedinjenim Američkim Državama njen udio iznosio je oko 9,6 posto.
U Kini je, uprkos snažnoj ekspanziji i drugom mjestu u svijetu po proizvodnji, nuklearna energija učestvovala sa svega 3,3 posto u ukupnom energetskom snabdijevanju zemlje.
To pokazuje da je kineski nuklearni sektor već dovoljno velik da oblikuje globalne trendove, ali da i dalje predstavlja relativno mali dio ukupnog kineskog energetskog sistema, ostavljajući značajan prostor za dalji rast ukoliko se nastavi sadašnji tempo izgradnje novih reaktora.
Rekord iz 2025. godine potvrđuje da nuklearna energija ponovo bilježi rast, ali to još uvijek nije široka globalna ekspanzija.
Sjedinjene Američke Države i dalje proizvode više nuklearne energije nego bilo koja druga zemlja, iako je njihova proizvodnja praktično nepromijenjena već deset godina.
Francuska i Japan ostvarili su značajan napredak tokom prošle godine, ali je evropska proizvodnja i dalje znatno ispod nivoa iz 2015. godine. Istovremeno, udio nuklearne energije u ukupnoj svjetskoj potrošnji energije gotovo se nije promijenio.
Kina je, međutim, izuzetak. Tokom protekle decenije povećala je proizvodnju za više nego što iznosi ukupni neto rast na globalnom nivou, a samo njen rast u 2025. godini bio je veći od ukupnog povećanja svjetske proizvodnje.
Zbog toga rekord iz 2025. godine manje govori o globalnom procvatu nuklearne energije, a mnogo više o izuzetno brzom razvoju kineskog nuklearnog sektora, dok se veliki dio razvijenog svijeta i dalje oslanja na elektrane izgrađene prije više godina, pa i decenija.
Robert Rapier, Forbes
