U nekim evropskim državama od septembra mlađima od 15 godina neće biti dozvoljeno da otvore nalog na Facebooku, Instagramu, YouTube kanalu i TikToku, a stručnjaci navode postoji rizik da bi potpuna zabrana izazvala kontraefekat i gurnula djecu na manje regulisane platforme.
Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet za Detektor ističe da je mnogo prepreka kako bi se implementirala zabrana o upotrebi društvenih mreža maloljetnicima ispod 15 godina u Bosni i Hercegovini koja bi trebala imati kvalitetan pravni i institucionalni okvir za omogućavanje te provedbu.
“Imamo četiri krivična zakona u BiH – na državnom, entitetskom i nivou Brčko distriktu – koji nisu usklađeni i harmonizovani ni horizontalno između sebe ni vertikalno s konvencijama koje je BiH ratifikovala”, kaže Pejdah.
Prema njegovom mišljenju, potrebna je sveobuhvatna reforma zakonovodstva koja će jasnije definisati digitalno nasilje, grooming, elektronsko uhođenje i seksualno iznuđivanje putem interneta da bi se uopće moglo razmišljati o zabranama.
Rejhana Dervišević, zastupnica u Predstavničkom domu Državnog parlamenta, navodi da BiH treba primarno da uskladi svoje zakonodavstvo s evropskim standardima u oblasti digitalnih usluga i zaštite podataka.
“Ono što je najveći problem jesu nadležnosti. Ovdje nema dileme da bi moralo biti koordinirano i pravosuđe i policija”, kaže Dervišević te dodaje da se fokus ipak treba prebaciti na obrazovanje.
Prema njenom mišljenju, postoji snažno opravdanje u ograničavanju pristupa društvenim mrežama maloljetnicima jer je evidentan porast vršnjačkog nasilja.
“Sama zabrana nije jedino rješenje jer djeca brzo usvajaju nove tehnologije i lako pronalaze načine da zaobiđu starosne barijere na način da lažiraju godine”, dodaje Dervišević.
Ona kaže da je najvažnija stvar medijska i digitalna pismenost te da bi obrazovanje djece u toj sferi trebalo započeti vrlo rano kako bi naučili da kritički razmišljaju.
“Ako kritički razmišljaju, onda to znači da ih učimo kako da bezbjedno idu kroz digitalni prostor. Ne može država u potpunosti preuzeti ulogu roditelja”, pojasnila je ona.
Rejhana Dervišević, zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH). Foto: Privatna arhiva
Pejdah kaže da postoje dva stručna pristupa zabrani maloljetnicima za korištenje društvenih mreža. Stručnjaci koji podržavaju zabranu pristupa društvenim mrežama, prema njegovim riječima, smatraju da bi se smanjila izloženost djece riskantnim sadržajima, cyberbullingu, manipulativnim algoritmima i kontaktima s nepoznatim osobama, obzirom da nemaju dovoljno razvijene sposobnosti kritičkog razmišljanja ili procjene rizika.
“Ali s druge strane, većina stručnjaka smatra da sama zabrana neće riješiti problem, jer su djeca vrlo prilagodljiva i vrlo brzo pronalaze alternativne načine komunikacije”, dodao je Pejdah.
Pored mogućnosti da djeca registruju profile na njihove roditelje, kako kaže Pejdah, postoji bojazan da će iskoristiti priliku da pređu na manje poznate ili manje regulisane platforme za razmjenu poruka i sadržaja što može stvoriti kontraefekat.
“Institucije policije i ostali koji nemaju na tim platformama svoje kontakt tačke, kao što imaju za Metu, teže mogu ući u trag i izvući materijal da se pronađe počinilac”, objasnio je Pejdah.
On misli da je potrebno je educirati i roditelje koji smatraju da se njihova djeca se neće dovesti u riskantne situacije.
“Treba prije toga sagledati širu sliku, sve aspekte pa da onda vidimo zaista da li je uvođenje zabrane isplativo ili ne”, rekao je Pejdah.
Dalibor Tanić, član Vijeća roditelja Kantona Sarajevo kaže da je jako kompleksno pitanje kontrolisanja djetetovog vremena na društvenim mrežama obzirom da postoji dio dana kada roditelji jednostavno nemaju uvid u njihove aktivnosti.
“Koliko god zvuči apsurdno, razgovor je najefikasniji, a pored toga i naš lični primjer. Ne možemo uskraćivati ili zabraniti korišćenje mobitela, ako nas djeca gledaju kako ‘ne ispuštamo’ telefon iz ruku”, navodi Tanić.
On podsjeća da je u Kantonu Sarajevu Institut za preduniverzitetsko obrazovanje dao instrukcije svim osnovnim i srednjim školama da izrade Pravilnik o korištenju mobitela u školama.
“Po ovom modelu, ne postoji univerzalno rješenje, već je svaka škola u saradnji sa svojim Vijećima roditelja, radila na izradi Pravilnika. Mislim da bi s početkom nove školske godine, Pravilnik trebao biti na snazi”, naveo je Tanić i dodao da bi Pravilnik trebao strogo zabraniti korištenje mobitela na samom času i nastavi, osim ako nastavnik odluči da se u okviru nekog predmeta koristi za istraživanje.
Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet. Foto: Privatna arhiva
Doktorica psiholoških nauka Senija Tahirović iz psihološkog savjetovališta “Iskre odrastanja” kaže da zabrane mogu imati kratkoročni efekat. Ona pojašnjava da nastaje problem nakon što zabrana prestane važiti jer djeca nisu uspjela razviti sposobnosti samokontrole i kritičkog mišljenja.
Njena preporuka jeste da roditelji od ranog uzrasta trebaju razgovarati s djecom i podsticati im razvoj kritičkog mišljenja, kako bi imala kritički stav prema svemu što vide na internetu ili na bilo kojim medijima.
“Naša generacija mladih ljudi je generacija budućnosti koja će se više oslanjati na aplikacije, na umjetne inteligencije. Mi njih moramo spremati za jedan takav život”, pojasnila je Tahirović.
Australija je prva država koja je zabranila društvene mreže djeci mlađoj od 16 godina, blokirajući ih na platformama kao što su Facebook, Instagram, YouTube i TikTok. Zabranila je stupila na snagu u decembru 2025. godine.
Njen primjer slijedila je i Francuska koja je u julu postala prva država u Evropi koja je zabranila društvene mreže mlađima od 15 godina. Djeci mlađoj od 15 godina, prema novom zakonu, od 1. septembra neće biti dozvoljeno da otvore nalog na društvenim mrežama.
U Brazilu, Indoneziji i Maleziji također su na snazi zakonske regulative koje ograničavaju djeci mlađoj od 16 godina pristup društvenim mrežama.
Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati usvojili su također zakone koji tek trebaju stupiti na snagu krajem 2026., odnosno tokom 2027. godine.
Datum i vrijeme objave: 02.08.2026 – 08:00 sati
