Smrtonosno nasilje na francuskom ostrvu Nova Kaledonija izbilo je treći dan u srijedu, uz oružane sukobe između demonstranata, milicija i policije, te zapaljenih zgrada i automobila u glavnom gradu južnopacifičkog arhipelaga.
Francuska vojska se mobilizirala i doletjela u "četiri dodatne eskadrile kako bi uspostavila red", rekao je francuski ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin.
Protesti su počeli u ponedjeljak u kojima su većinom mladi ljudi, kao odgovor na glasanje 10.000 milja (17.000 kilometara) dalje u francuskom parlamentu kojim se predlažu izmjene ustava Nove Kaledonije koje bi dale veća prava glasa francuskim stanovnicima koji žive na ostrvima.
U utorak su zakonodavci velikom većinom glasali za promjenu.
Ovaj potez bi dodao hiljade dodatnih birača u biračke spiskove Nove Kaledonije, koji nisu ažurirani od kasnih 1990-ih. Grupe koje se zalažu za nezavisnost kažu da su promjene pokušaj Francuske da učvrsti svoju vlast nad arhipelagom.
“Narod Kanak se protivi (glasanju u Francuskoj) ne samo zato što je odlučeno u Parizu bez njih, već i osjećaju da žele da to bude dio pregovora… koji bi uključivao još jedno samoopredjeljenje i niz drugih stvari."
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na smirenost, izdavši pismo političkim liderima Nove Kaledonije u srijedu u kojem ih poziva da "nedvosmisleno osude svo ovo nasilje" i poziva i lidere za i protiv nezavisnosti da se sastanu s njim "licem u lice" u Parizu.
Macron će u srijedu predsjedavati Vijećem za odbranu i nacionalnu sigurnost, fokusirajući se na nasilje, saopštila je predsjednička palata.
Macronova administracija se zalagala za okretanje ka Indo-Pacifiku, naglašavajući da Francuska je pacifička sila, kao Kina i Sjedinjene Države pojačati svoje prisustvo usred borbe za uticaj u strateški važnom regionu. Nova Kaledonija je u središtu tog plana.
"Ulozi su veliki za Francusku", dodao je Fisher. “Francuska je za sebe identificirala cijelu indo-pacifičku viziju.”
„Legitimnost učešća Francuske na ovaj način, koja ima uticaj na ovaj način, dovedena je u pitanje kada imate ovakve scene.”
Tri osobe - dva muškarca i jedna žena, svi domorodački Kanaci - ubijeni su u nasilnim protestima i pljački, rekao je Charles Wea, glasnogovornik Louisa Mapoua, predsjednika Vlade Nove Kaledonije.
Demonstranti su također zapalili zgrade i automobile u Noumei, prkoseći policijskom času koji je produžen do četvrtka.
Gusti oblaci crnog dima prekrili su glavni grad u srijedu ujutro, pokazao je video na društvenim mrežama. Slike su prikazivale spaljene automobile, požare na ulici i vandalizovane i opljačkane prodavnice.
“Neki su opremljeni lovačkim puškama sa čamcem kao municijom. Drugi su bili opremljeni većim puškama, ispaljivali su metke”, rekao je francuski visoki komesar za Novu Kaledoniju Louis Le Franc.
Više od 140 ljudi je uhapšeno, dok je najmanje 60 pripadnika obezbeđenja povređeno u sukobima između lokalnih nacionalističkih grupa i francuskih vlasti, navodi Le Franc.
Kolonijalna Francuska preuzela je kontrolu nad Novom Kaledonijom 1853. Usledilo je naselje belaca, a domorodački narod Kanaka bio je dugogodišnje žrtve oštre politike segregacije. Mnogi autohtoni stanovnici i danas žive s visokim stopama siromaštva i visoke nezaposlenosti.
Smrtonosno nasilje eksplodiralo je 1980-ih i na kraju otvorilo put ka Noumea sporazumu 1998. godine, obećanju Francuske da će dati veću političku autonomiju zajednici Kanaka.
Višestruko referendumi održane su posljednjih godina - 2018., 2020. i 2021. - kao dio sporazuma koji biračima u Novoj Kaledoniji nudi mogućnost da se odvoje od Francuske. Svaki referendum je bio odbijen, ali je proces bio poremećen bojkotima grupa koje se zalažu za nezavisnost i Covid-19.
Uloge birača su zamrznute od Noumea sporazuma, pitanje kojim je francuski parlament nastojao da se pozabavi glasanjem koje je izazvalo ovosedmično nasilje.
Francuski zastupnici u Parizu glasali su sa 351 prema 153 za promjenu ustava kako bi se "odmrznuli" birački spiskovi teritorije, dajući pravo glasa francuskim stanovnicima koji su u Novoj Kaledoniji već 10 godina.
Liste je zamrznula francuska vlada kako bi smirila kanačke nacionaliste koji se zalažu za nezavisnost koji vjeruju da pridošlice u bivšu koloniju, uključujući i Francusku, razvodnjavaju podršku naroda za nezavisnost.
Oba doma francuskog parlamenta treba da odobre ustavnu promjenu koju je usvojila Narodna skupština.
Francuski premijer Gabriel Attal u utorak je rekao da vlada neće sazvati sastanak parlamenta na kojem bi se glasalo o prijedlogu prije razgovora s liderima Kanaka, uključujući glavni savez za nezavisnost Kanak i Socijalistički front nacionalnog oslobođenja (FLNKS).
“Pozivam političke lidere Nove Kaledonije da iskoriste ovu priliku i dođu u Pariz na razgovore u narednim sedmicama. Važna stvar je pomirenje. Dijalog je važan. Reč je o pronalaženju zajedničkog, političkog i globalnog rešenja”, rekao je Attal na sednici Narodne skupštine.
FLNKS je u srijedu izdao vlastito saopštenje u kojem osuđuje glasanje u Narodnoj skupštini i poziva na prekid nasilja.
"FLNKS apeluje na omladinu uključenu u ove demonstracije na smirivanje i osiguranje sigurnosti stanovništva i imovine", navodi se u saopštenju.
