Protesti će se nastaviti dok zapadne zemlje pozivaju gruzijske vlasti da ne usvoje mjere u stilu Kremlja.
To je također bio pomak "od evropskih i euroatlantskih integracija", rekao je u srijedu vojni savez kojem Gruzija teži da se pridruži, dan nakon što su Sjedinjene Države upozorile da će je zakon "u stilu Kremlja" primorati da preispita veze sa zemljom.
Očekuje se da će se desetine hiljada demonstranata, koji već sedmicama demonstriraju na ulicama glavnog grada Tbilisija, okupiti protiv zakona ispred parlamenta kasnije u srijedu.
"Pozivamo Gruziju da promijeni kurs i poštuje pravo na mirne proteste", rekla je portparolka NATO-a Farah Dakhlallah.
Evropska unija je pozvala Gruziju da povuče zakon, za koji je rekla da bi usporio ambicije zemlje da se pridruži 27-članom bloku.
“Usvajanje ovog zakona negativno utiče na napredak Gruzije na putu ka EU”, navodi se u izjavi visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Josepa Borrell-a i komesara za proširenje Olivera Varhelyija.
“Izbor na putu naprijed je u rukama Gruzije. Pozivamo gruzijske vlasti da povuku zakon”, rekli su.
Pomoćnik američkog državnog sekretara James O'Brien, koji je posjetio Tbilisi u utorak, rekao je da bi Washington mogao uvesti finansijska ograničenja i ograničenja putovanja osim ako se zakon ne promijeni ili ako snage sigurnosti nasilno prekinu proteste, kao što se dogodilo posljednjih sedmica.
'ruski zakon'
Zakon zahtijeva od medija i nevladinih organizacija (NVO) i drugih neprofitnih grupa da se registruju kao „koji ostvaruju interese strane sile“ ako primaju više od 20 posto svojih sredstava iz inostranstva.
Protivnici su ga nazvali "ruskim zakonom", koji ga upoređuju sa zakonodavstvom koje je Kremlj koristio u protekloj deceniji da se obračuna sa svojim protivnicima.
Vladajuća partija Gruzijski san kaže da je potrebna za promicanje transparentnosti, borbu protiv "pseudo-liberalnih vrijednosti" koje promovišu stranci i očuvanje suvereniteta zemlje.
Predsjednica Salome Zourabichvili, koja je sve više u sukobu s vladajućom strankom, obećala je da će staviti veto na zakon, ali Gruzijski san ima dovoljnu većinu da ga nadjača. Zurabichvili ima 14 dana za djelovanje.
Ona se u utorak sastala s ministrima vanjskih poslova Litvanije, Estonije, Latvije i Islanda koji su posjetili Tbilisi u vezi sa kontroverznim zakonodavstvom.
“Razgovarali smo o tome koji su sljedeći koraci. Predstavnicima prijateljskih zemalja sam vrlo jasno objasnio da svojim vetom ni pod kojim okolnostima neću ulaziti u neke lažne, vještačke, lažne pregovore. Ne i nikad!” rekla je nakon sastanka.
“Neću izdati duh koji je danas u ovoj zemlji i treba da otvori put. Ja ću biti otvarač ovog puta. Ovu poruku će naši prijatelji prenijeti svuda kako niko ne bi pomislio da možete koristiti predsjednika Gruzije da spasite imidž ove vlade”, rekao je Zurabichvili.
„Danas ovo pitanje nije na dnevnom redu, već je na dnevnom redu opstanak Gruzije“, dodala je ona.
Gabrielius Landsbergis, litvanski ministar vanjskih poslova, rekao je da gruzijska vlada okreće leđa evropskom pravcu i da je stoga važno pokazati podršku gruzijskom prozapadnom društvu i njegovom predsjedniku.
