Plan za proširenje biračkog spiska dobija zeleno svjetlo jer Novu Kaledoniju potresaju najgori nemiri u više od 30 godina.
Administracija Nove Kaledonije saopštila je da je bilo više od 130 ljudi uhapšen u neredimakoji je počeo u ponedjeljak navečer zapaljenim automobilima i zgradama i opljačkanim radnjama.
"Ozbiljni nemiri" se nastavljaju, navodi se u saopćenju Visokog povjerenstva Republike Nove Kaledonije u srijedu ujutro, dodajući da će ostati na snazi noćni policijski čas i zabrana javnih okupljanja.
Pokušaj bjekstva iz zatvora također je osujećen, dodaje se.
Ljutnja je tinjala sedmicama zbog planova u Parizu da se promijeni ustav kako bi se omogućilo više ljudi da glasa na pokrajinskim izborima u Novoj Kaledoniji. Kritičari kažu da bi taj potez marginalizirao autohtoni narod Kanaka, koji čini oko 40 posto stanovništva, dozvoljavajući novijim evropskim dolascima da glasaju.
Francuska kaže da se pravila moraju promijeniti kako bi se podržala demokratija na ostrvu.
Narodna skupština u Parizu usvojila je tu mjeru nakon duge debate nešto poslije ponoći, sa 351 glasom za i 153 protiv.
Potom je francuski predsjednik Emmanuel Macron u pismu pozvao predstavnike Nove Kaledonije da "nedvosmisleno osude svo ovo nasilje" i "pozovu na smirenost", prenijela je agencija AFP.
Da bi nova pravila stupila na snagu neophodna je zajednička sednica Narodne skupštine i Senata jer predstavljaju ustavnu promenu.
Dugotrajni problemi
Nova Kaledonija, koja ima populaciju od skoro 300.000 ljudi, nalazi se između Australije i Fidžija i jedna je od najvećih prekomorskih teritorija Francuske.
Otprilike 17.000 km (10.563 milje) od Pariza, teritorija je ključni dio francuske tvrdnje kao pacifičke sile, ali narod Kanaka se već dugo ljuti na vlast iz Pariza.
Denise Fisher, bivša australska generalna konzulica u Novoj Kaledoniji, rekla je da nije iznenađena nasiljem u proteklih nekoliko dana i rekla je za Al Jazeeru da pokazuje "pravi i fundamentalni slom u načinu na koji se upravlja teritorijom".
Pravila glasanja su dio takozvanog Noumea sporazuma iz 1998. godine.
Prema sporazumu, Francuska je pristala da ustupi teritoriju više političke moći i da ograniči glasanje na pokrajinskim i skupštinskim izborima u Novoj Kaledoniji na one koji su u to vrijeme bili stanovnici ostrva.
Oko 40.000 francuskih državljana doselilo se u Novu Kaledoniju od 1998. godine, a promjene proširuju birački spisak na one koji su na toj teritoriji živjeli 10 godina.
Noumejski sporazum je također uključivao seriju od tri referenduma o nezavisnosti, a posljednji se održao u decembru 2021. na vrhuncu pandemije COVID-19. Grupe koje se zalažu za nezavisnost bojkotovale su glasanje, koje je podržalo ostanak u Francuskoj, i odbio rezultat.
Oni su tražili novo glasanje.
U srijedu je glavni Kanak Socialist National Liberation Front (FLNKS) koji se zalaže za nezavisnost pozvao na smirenost i osudio nasilje, pozivajući u izjavi da se izgrednici vrate kućama.
Socioekonomska marginalizacija, oduzimanje zemlje i obespravljenost Kanaka dugo su bili izvor nasilnih građanskih nemira u Novoj Kaledoniji.
Na referendumu iz 1987. godine, pristalice nezavisnosti, ljute što je nedavno stanovnicima teritorije dobilo pravo glasa, također su poveli bojkot. Veliki broj glasova za ostanak u Francuskoj doveo je do nasilnih protesta i, na kraju, do Matignonskog sporazuma iz 1988., čiji je cilj bio ispravljanje nejednakosti, i Noumea sporazuma, sa svojom vizijom „zajedničkog suvereniteta“.
“Zabrinutost je duboko ukorijenjena”, rekao je Fisher.
