hong kong
CNN
—
Kineski lider Si Đinping poželeće dobrodošlicu Vladimiru Putinu kina u četvrtak za drugu posjetu ruskog predsjednika za manje od godinu dana – najnoviji znak njihovog sve većeg usklađivanja usred jačanja globalnih linija rasjeda dok sukob razara Gazu i Rusija čini napredak u Ukrajini.
Putin će stići u Kinu nešto više od nedelju dana od tada ulazak u novi mandatprodužavajući svoju autokratsku vladavinu do 2030. godine – rezultat izbora bez istinske opozicije.
Njegova posjeta, koja će se održati od 16. do 17. maja, prema kineskim državnim medijima, zrcala Xijeva državna posjeta Moskvi prije nešto više od godinu dana, kada je označio početak novog mandata kao predsjednika koji ruši norme - kao Putinnakon pravila prepisivanja oko toga koliko dugo lideri mogu služiti.
Njihov sastanak dolazi mjesecima uoči američkih predsjedničkih izbora i dok se Washington suočava sa sve većom međunarodnom reakcijom zbog svoje podrške izraelskom ratu u Gazi. Postavljen je da pruži platformu za lidere da razgovaraju o tome kako sve ovo može unaprijediti njihovu zajedničku ambiciju da degradiraju i ponude alternativa američkoj moći.
Posjeta također dolazi kada dva lidera djeluju u okviru, kako posmatrači kažu, labave, ali rastuće koordinacije interesa između otvoreno antiameričkih zemalja Irana i Sjeverne Koreje. Zapadne vlade vjeruju da Pjongjang – koji ima ekonomiju gotovo u potpunosti ovisi o Kini – jeste pomoć Rusiji sa ratnim zalihama. Tako i SAD kažu, je Teherankoju ekonomski podržavaju Rusija i Kina i moćan je igrač u sukobu na Bliskom istoku.
Putin će u dvodnevnu državnu posjetu doputovati ohrabren opstankom svoje ratne ekonomije i usred velika nova ofanziva duž ključnih tačaka linije fronta u Ukrajini. Za Xija, koji se tek vratio sa evropske turneje, posjeta je prilika da pokaže da njegova odanost Putinu nije narušila njegovu sposobnost da se bavi Zapadom.
U intervjuu kineskoj državnoj novinskoj agenciji Xinhua objavljenom u srijedu uoči njegovog putovanja, Putin je pozdravio "velike izglede" partnerstva ovih zemalja i njihove zajedničke napore da "jačaju suverenitet, zaštite teritorijalni integritet i sigurnost naših zemalja".
Lideri su imali za cilj produbljivanje saradnje u "industriji i visokoj tehnologiji, svemiru i mirnoj upotrebi nuklearne energije, veštačkoj inteligenciji, obnovljivoj energiji i drugim inovativnim sektorima", dodao je Putin.
Ali optika uporne odanosti pobija izazovniju sliku.
Raste pritisak na Peking iz Washingtona zbog njegove navodne podrške ruskoj odbrambenoj industriji. U Evropi je Xi morao upravljati oštrim tenzijama u Francuskoj – samo dočekan uz fanfare u Srbiji i Mađarskoj, dok je ključni partner Kine, Rusija, i dalje izolovana na svetskoj sceni.
Xi je pojačao svoje pozive Evropi i drugim zemljama da pomognu svijetu izbjeći "hladni rat", sugerirajući da se odupiru onome što Peking vidi kao naporima SAD-a da obuzdaju Kinu.
Ali sam lider – uključujući i njegovo gostovanje Putina ove sedmice – smatra se da zaoštrava odnose kako bi podvukao rastući globalni podjelu koji bi mogao produbiti podjele sa Zapadom, čija tehnologija i ulaganja, kažu stručnjaci, trebaju Kini.
“Živimo u opasnijem svijetu, autoritarne moći su sve više usklađene. Rusija dobija podršku za svoj agresivni rat od Kine, Irana i Sjeverne Koreje”, upozorio je prošlog mjeseca šef NATO-a Jens Stoltenberg.
“Ovo nas podsjeća da sigurnost nije regionalna, već globalna. I moramo raditi s našim istomišljenicima širom svijeta kako bismo očuvali i zaštitili transatlantsku sigurnost.”
'Velika strategija'
Nadzire se Xijev sastanak sa Putinom ove sedmice Zapadne prijetnje sveobuhvatnijim akcijama protiv njegove zemlje ako nastavi da šalje određenu robu u Rusiju. Američka vlada kaže izvoz dvostruke namjene omogućavaju Rusiji da izgradi svoju odbrambenu industriju.
"Pritisci su vjerovatno veći nego što su bili u protekle dvije godine", rekao je Li Mingjiang, vanredni profesor međunarodnih odnosa na singapurskom tehnološkom univerzitetu Nanyang, ukazujući na novi niz sankcija iz SAD-a ranije ovog mjeseca ciljajući kineske firme – i potencijal za više, uključujući i iz EU.
Kina je rekla da pomno prati izvoz robe dvostruke namjene i poriče da njena trgovina s Rusijom predstavlja nešto izvan normalne bilateralne razmjene. Bilateralna trgovina između dvije zemlje dostigla je a rekordnih 240 milijardi dolara prošle godine.
Čak su i bliski posmatrači Xijevog neprozirnog donošenja odluka podijeljeni oko toga da li sve to znači da će kineski lider nastojati da iskoristi svoje vrijeme s Putinom ove sedmice kako bi se založio za skorije rješenje sukoba.
Ali zvanični kineski trgovinski podaci iz marta i aprila pokazuju pad izvoza u Rusiju u poređenju sa istim periodima prethodne godine – što ukazuje da Peking možda preduzima korake da se zaštiti od zapadnih sankcija koje dublje pogađaju njegove komercijalne i finansijske sektore.
Bilo kakvo ponovno kalibriranje tamo, međutim, vjerovatno neće zaustaviti produbljivanje saradnje u nizu oblasti između dvije zemlje, koje održavaju redovne vojne vježbe i diplomatske razmjene. Također, malo je vjerovatno da će to promijeniti krajnji rezultat Pekinga kada je u pitanju ruski rat, kažu analitičari.
„Rusija je fundamentalna za veliku kinesku strategiju“, rekao je Manoj Kewalramani, koji vodi indo-pacifičke studije u istraživačkom centru Takshashila Institution u Bangaloru. Iako Peking ne želi eskalaciju, "postoji dubok interes da se osigura da Rusija ne izgubi rat", rekao je on.
The rata u Gazi — takođe se očekuje da će biti dodirna tačka u Xi i Putinovim diskusijama — otvorio je priliku za zajedničke ciljeve dvije zemlje, kažu analitičari.
Ti ciljevi, uopšteno govoreći, kako je to rekao ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov tokom zajedničkog novinara sa svojim kolegom Vang Jijem u Pekingu prošlog meseca, uključuju uspostavljanje „poštenog multipolarnog svetskog poretka“ oslobođenog američke „hegemonije i neokolonijalne“ prakse, kao što kao i zajednički rad na “konsolidaciji nacija globalnog juga”.
Kada je u pitanju Gaza, obje sile su odbile osuditi Hamas za njegov teroristički napad na Izrael 7. oktobra. Oni su takođe kritikovali Izrael i Sjedinjene Države – približavajući se rastućoj globalnoj reakciji, posebno širom globalnog juga protiv izraelskog rata. Više od 35.000 je umrlo u Gazi tokom rata, prema tamošnjem ministarstvu zdravlja, a masovna humanitarna pomoć se pogoršava svake sedmice.
Kina ima ograničen jak uticaj u regionu, dok je Rusija imala određeni nivo prisustva, ali "oni vide jedni druge kao multiplikatore sile", rekao je Kewalramani u Bangaloru, misleći na preklapanje u njihovom odgovoru na ovaj sukob.
Sukob je takođe uticao na to kako Kina i Rusija gledaju na svoje odnose sa tamošnjim zemljama, dodao je on. To uključuje i Iran, koji se u protekloj godini pridružio dvije međunarodne grupe koje su osnovale Peking i Moskva, BRICS-u i Šangajskoj organizaciji za saradnju.
"Oni vide Iran kao dio novog poretka (rade na stvaranju), dok Izrael vide kao zamjenu za Sjedinjene Države... koji je postao mnogo oštriji od 7. oktobra", rekao je.
'Privatno i tiho'
Ali kako Xi nastavlja da jača svoj odnos s Putinom i Rusijom u sve više rascjepljenom svijetu, to također postavlja pitanja – uključujući unutar kineskih političkih krugova i javne sfere – o tome gdje to vodi drugu najveću svjetsku ekonomiju.
Za razliku od međunarodno izolovane Rusije ili Irana, na Kinu se na Zapadu i dalje gleda kao na važnog igrača i potencijalnog partnera u globalnim pitanjima poput klimatskih promjena, uprkos zabrinutosti zbog njenih evidencija ljudskih prava i agresije u Južnom kineskom moru i oko Tajvana.
“Kinezi poput mene se osjećaju sramotno primiti Vladimira Putina, jer njegova zemlja prkosi povelji UN-a... (i koju smatra) 141 država kao agresora”, rekao je međunarodni naučnik Shen Dingli sa sjedištem u Šangaju. Kina "želi da iskoristi Rusiju" za svoje ciljeve, ali Rusija čini Kinu slabom, rekao je.
Popularne sumnje i zabrinutosti u vezi sa Rusijom bile su izražene u Kini ranije ovog mjeseca, kada je otvoren nalog na kineskoj društvenoj medijskoj platformi Weibo u ime istaknutog ruskog ultranacionalističkog mislioca Aleksandra Dugina.
Korisnici društvenih mreža pohrlili su na neprovjerenu stranicu, gdje su neki glasovi pozivali na pobjedu Ukrajine, a drugi ukazivali na istorijska trvenja dvije zemlje, a jedan komentar korisnika koji je dobio stotine lajkova pozivajući Moskvu da vrati zemlje na ruskom Dalekom istoku ustupljene Rusko carstvo u 19. veku.
CNN nije mogao potvrditi da li je račun, koji je prikupio više od 100.000 pratilaca, autentičan.
Neki posmatrači tvrde da istorijsko nepovjerenje – povezano s graničnim tenzijama koje su formalno riješene tek početkom 2000-ih i prestrojavanjem Kine u Hladnom ratu sa SAD – znači da su čak i bliski odnosi Xija i Putina transakcioni u odnosu na zajedničke tenzije sa Zapadom – ili barem nedostaju povjerenje u svojim širim državnim redovima.
Sve ovo dolazi u veliki fokus uoči predstojećih američkih izbora, gdje bi ishod mogao imati snažan utjecaj na budućnost rata u Ukrajini i angažman SAD-a s Kinom – s reizborom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa možda igrajući u korist Rusije.
“Znamo da bi neki kineski politički analitičari tiho, privatno iznijeli argument koji je uprkos američkim pritiscima na Kinu i geopolitičkim osporavanjima u posljednjih nekoliko godina… Kina je mogla održati malo bolje odnose sa SAD-om i Zapadom, u isto vrijeme, izbjegavali su razvoj odnosa sa Rusijom do te mjere koja je danas tako bliska”, rekao je Li u Singapuru.
Ali u Xijevoj Kini izgleda da ima malo prostora za takva pitanja.
Umjesto toga, ovosedmični samit je spreman da naglasi snagu partnerstva – i priliku da oboje provjere težnju koju je Xi izrazio Putinu tokom njegove državne posjete Moskvi prije nešto više od godinu dana.
Eto, on proglasio da su u toku „promene koje se nisu desile 100 godina“. “Zajedno bismo trebali pogurati (ove promjene) naprijed”, rekao je.
Ova priča je ažurirana dodatnim informacijama.
