Svjetski je dan pčela, koji se obilježava s ciljem podizanja svijesti o važnosti pčela kao oprašivača, prijetnjama s kojima se suočavaju te njihovom doprinosu održivom razvoju. Značaj pčela u ekosistemu je neupitan, ali je njihov opstanak sve više doveden u pitanje zbog, kako stručnjaci upozoravaju, neodgovornog odnosa prema prirodi. Bez pčela, upozoravaju, nema ni života na Zemlji.
Bez rada vrijednih pčela i lanac ishrane bi se urušio. One oprašuju više od trećine hrane koju jedemo. Reaguju na brojne promjene u okolini mnogo brže i intenzivnije nego ljudi ili životinje. Na njih, osim mirisa i okoliša, utječu vremenske prilike, a posebno prekomjerna upotreba hemikalija koja dovodi do trovanja.
Uginule pčele u košnicama
Pčelar Senaid Čaušević nedavno je u svom pčelinjaku zatekao neugodan prizor – uginule pčele u 30 košnica.
„Trovanje, vjerovatno je neko nešto prskao. Kupuju ljudi onu napuštenu zemlju, pa ne znam čime to, trodon, kako se zove, travu prskaju da ne raste“, kazao je pčelar iz Kladnja Senaid Čaušević.
„Većinom se tretiraju i biljke koje su medonosne, na koje dolaze pčele. Na taj način pčela dolazi u kontakt sa vrlo opasnim hemijskim preparatima koji su namijenjeni za ubijanje živih organizama. Pošto je pčela vrlo mali insekt, vrlo brzo se otruje“, pojasnio je sekretar Saveza udruženja za poljoprivredu Tuzlanskog kantona Suad Selimović.
Pčelarstvo u Tuzlanskom kantonu
Danas u prirodi nemamo toliko divljih rojeva pčela kao što je bilo nekada, pa su za njihov opstanak uglavnom zaduženi pčelari. Na području Tuzlanskog kantona registrovano je oko 1.300 pčelara, koji raspolažu sa oko 40.000 košnica. Godišnje se na ovom području proizvede od 300 do 400 tona meda, u zavisnosti od vremenskih prilika. A ova godina je loše počela.
„Međutim, ko je uspio da pripremi svoje pčele za bagremovu pašu na našim područjima i tamo oko Posavine, bagrem je dao solidne rezultate. Tako da možemo očekivati da će ova godina u prvoj, glavnoj bagremovoj paši biti solidna za pčelare“, rekao je predsjednik Saveza pčelara Tuzlanskog kantona Senad Hodžić.
Neophodna veća podrška nadležnih
Da se briga o pčelama isplati, pokazuje i primjer porodice Selimović, koja je u pčelarstvo ušla sa nekoliko košnica. Danas ih imaju više od 60, a osim meda proizvode i brojne preparate sa medom. Među prvima su u sjeveroistočnoj Bosni otvorili apikomoru.
„To je prostorija sa košnicama unutra, gdje se vrši inhalacija direktnog aerosola iz košnice, gdje unosite čestice meda, polena, propolisa i matične mliječi, i to se pokazalo veoma dobro. Od 2019. godine do danas dolaze ljudi s različitim alergijskim reakcijama, posebno djeca, te osobe s problemima pluća, bronhitisa i astme“, kazao je pčelar iz Gornje Tuzle Eldar Selimović.
Da bi pčelari opstali neophodna je veća podrška nadležnih kroz podsticaje i druge vidove zaštite. Opterećenje im predstavlja i niska cijena patvorenog meda koji se uvozi u velikim količinama, zbog čega domaći, kvalitetni med teško opstaje na tržištu.
A pravi med se nalazi samo kod pčelara, i taj med treba koristiti kako bi se iskoristili svi njegovi zdravstveni aspekti, poručili su pčelari s područja Tuzlanskog kantona.
Datum i vrijeme objave: 20.05.2026 – 20:43 sati
