Starija populacija danas suočava se s brojnim zdravstvenim problemima, ali i izazovima unutar zdravstvenog sustava koji im dodatno otežavaju svakodnevni život. Visok krvni tlak, povišene masnoće i kronične bolesti među najčešćim su zdravstvenim tegobama umirovljenika, a mnogi ovise o redovitim pregledima, terapijama i lijekovima. O problemima s kojima se starije osobe svakodnevno susreću govorila je i umirovljenica Mara Marelja, koja ističe kako su zdravstveni problemi najčešće povezani s kroničnim bolestima.
Preventivni pregledi
Iako su preventivni pregledi ključni za rano otkrivanje bolesti i pravodobno liječenje, mnogi umirovljenici teško ih mogu redovito obavljati zbog loše financijske situacije. Male mirovine i rastući troškovi liječenja predstavljaju ozbiljan teret za starije osobe. “Preventivni pregledi su jako važni, ali treba imati u vidu financijske parametre”, naglašava Marelja. Poseban problem predstavlja i sporost administracije u zdravstvenom sustavu. Stariji i teško bolesni pacijenti često sate provode čekajući preglede i prikupljajući potrebnu dokumentaciju.
“Treba poboljšati brzinu administracije jer teško bolesni umirovljenici puno vremena gube na papirologiju i duge redove na općoj praksi”, upozorava ona. Teška financijska situacija dodatno otežava liječenje i boravak u domovima za starije osobe. Mnogi korisnici sami moraju osiguravati lijekove, posebnu prehranu i higijenske potrepštine.
“Mirovine su jako male, a troškovi liječenja i lijekova sve skuplji. Problem je i u staračkim domovima gdje pacijenti sami moraju donositi lijekove, hranu ako su na posebnom režimu prehrane te sredstva za osobnu higijenu”, ističe Marelja. Osim toga, zdravstvene ustanove često nisu dovoljno prilagođene potrebama starijih osoba. “Čekaonice nisu prilagođene, a stolice su neudobne za starije i bolesne ljude”, kaže ona.
Psihološka podrška
Velik problem predstavlja i usamljenost koja sve više pogađa umirovljenike. Nedostatak društvene podrške i osjećaj zapostavljenosti ostavljaju ozbiljne posljedice na mentalno i fizičko zdravlje. Mnogi umirovljenici žive sami, a kontakt s obitelji ili prijateljima nije uvijek redovit. Upravo zato stručnjaci upozoravaju kako zdravstvena skrb mora uključivati i psihološku podršku, društvene aktivnosti te programe aktivnog starenja. “Stariji ljudi se često osjećaju usamljeno i zapostavljeno, kao da su višak društvu, a to utječe i na fizičko i na psihičko zdravlje”, zaključuje Mara Marelja.
Rješenje se vidi u jačanju primarne zdravstvene zaštite, većem broju liječnika obiteljske medicine, boljoj organizaciji kućne njege te dostupnijim preventivnim programima. Redoviti sistematski pregledi, edukacija o zdravom načinu života i poticanje tjelesne aktivnosti mogu znatno poboljšati kvalitetu života umirovljenika. Briga o zdravlju umirovljenika nije samo pitanje medicine već i društvene odgovornosti. Način na koji se odnosimo prema starijima pokazuje koliko cijenimo iskustvo, rad i doprinos generacija koje su gradile društvo u kojem danas živimo.
Infobox ():
