Životni standard građana sve je niži, cijene konstantno rastu, dok je RTV taksa za posjedovanje TV prijemnika već 13 godina ostala nepromijenjena. Javnim servisima sredstva za rad i modernizaciju sve su potrebnija, a prema računici, povećanje RTV takse na 10 konvertibilnih maraka značilo bi dodatni prihod od gotovo 18 miliona konvertibilnih maraka godišnje.
Ipak, u sistemu u kojem se odgovornost prebacuje između institucija i politike, taksa je ostala zarobljena između Regulatorne agencije za komunikacije i političkih odluka, dok posljedice snose javni servisi i njihovi zaposlenici. Jedna taksa, tri javna servisa i finansijska kriza.
RTV taksa je već 13 godina 7,50 KM. Posljednje usklađivanje sa inflacijom bilo je čak 2013. godine, što je bila obaveza odbora javnog RTV sistema koji RTRS bojkotuje, zbog čega su javni servisi izgubili oko 50 miliona maraka. U međuvremenu, rasle su cijene pa i TV prava i opreme, tj. proizvodnje programa.
Sadašnji iznos više ne može finansirati sistem, tvrde BHRT i FTV, koji su zatražili povećanje takse. Opcija je od 9,35 do 10 maraka.
Dugovi i finansijski pritisci
Direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović kazao je da je osnovni problem ove kuće dug RTRS-a, koji su, kako je istakao, potvrdili i sudovi.
„Osnovni problem BHRT-a je dug RTRS-a koji je utvrdio i Ustavni sud, a potvrdio i Vrhovni sud Republike Srpske, i koji iznosi više od 100 miliona konvertibilnih maraka. Usklađivanje iznosa RTV takse s inflacijom bi nam sigurno pomoglo da lakše preživimo teške dane i mjesece, posebno u posljednjih više od godinu dana“, rekao je Karamehmedović.
Prijedlog je to, inače sporan RTRS-u, a koji je trebao utvrdi RAK, koji je nakon godinu kazao da nema konsenzusa za odluku, te da novu cijenu takse, a u skladu sa zvaničnom stopom inflacije, treba utvrditi Državni parlament, tj. nadležna komisija.
„RTRS smatra da povećanje RTV takse nije opravdano, jer je problem u naplati, da u Federaciji naplata nije efikasna i iznosi oko 51 posto, dok je u RS-u oko 76 posto. Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije bez usaglašenog prijedloga sva tri javna emitera nije moglo predložiti usaglašen prijedlog“, kazala je članica Vijeća RAK-a Bosne i Hercegovine Alma Čolo.
Institucionalni krug bez rješenja
Od Parlamenta do RAK-a, i obratno. Komisija je, pak, svojim zaključkom sve iznova vratila RAK-u, zahtijevajući odgovor u roku od deset dana. Tako je RTV taksa, koja bi pomogla finansijskoj održivosti javnih servisa, napravila puni krug i ostala zarobljena između finansijskog preživljavanja i političkog sukoba.
Član Komisije za saobraćaj i komunikacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić (NES) istakao je da se već godinama ne dolazi do rješenja.
„Sve ovo izgleda u kontekstu toga da se ništa ne uradi i da visina RTV takse ostane nepromijenjena, kako je i predloženo. Nakon godinu dana vraćamo se na početak“, rekao je Emrić.
Pitanje odgovornosti
Gdje je i pitanje zašto taksa godinama nije usklađivana sa stopom inflacije i ko je propustio da javni emiteri godišnje ubiru milione maraka, čak 18 miliona godišnje više, ako bi taksa bila 10 maraka. Pitanja su to i za Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, od kojeg članovi nadležne Državne komisije traže i odgovore šta je Odbor javnih RTV sistema Bosne i Hercegovine, odgovoran za nadzor naplate i usklađivanje takse, radio sve ove godine.
Datum i vrijeme objave: 18.05.2026 – 20:22 sati
