Kako obrazlažu, odredbom člana 3. donesenog zakona, između ostalog, propisana je mogućnost da sudija Ustavnog suda kome je prestala dužnost zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju ili isteka mandata, nastavi da obavlja dužnost do izbora novog sudije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini Crne Gore na ponovno razmatranje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji je Skupština usvojila 8. maja, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Kako obrazlažu, odredbom člana 3. donesenog zakona, između ostalog, propisana je mogućnost da sudija Ustavnog suda kome je prestala dužnost zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju ili isteka mandata, nastavi da obavlja dužnost do izbora novog sudije.
„U potpunosti podržavam nastojanje da se u pravni poredak ustavom uvedu deblokadni mehanizmi koji obezbjeđuju kontinuirano i nesmetano funkcionisanje institucija. Međutim, navedena odredba člana 3. usvojenog zakona je osporena sa aspekta usklađenosti sa Amandmanom XVI, stav 2. Ustava Crne Gore. Naime, pomenutim amandmanom, Ustavom je jasno utvrđen mandat sudije Ustava i Ustava Republike Crne Gore. traje do S druge strane, odredba člana 3 usvojenog zakona omogućava sudiji da nastavi sa radom i nakon isteka ustavnog mandata, čime je u potpunosti deustavizovana navedena ustavna odredba i derogirana član 145. Ustava Crne Gore, prema kojoj svaki zakon mora biti u skladu sa Ustavom Milatovićeve odluke.
On dodaje da, dalje, odredbom člana 3. zamjenjuje se važeći član 15. Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji se dovodi u pitanje i sa stanovišta ustavnosti.
„Upoređujući dosadašnju normu, kojom je vršenje funkcije ograničeno na godinu dana nakon isteka mandata, i novo rješenje, prema kojem je ta mogućnost vremenski neograničena (odnosno, traje do izbora novog sudije), može se zaključiti da novi član ne rješava postojeći problem, već ga, naprotiv, čini još komplikovanijim da se i na prijedlog Ustava Crne Gore istakne činjenica. Ustavnost sadašnjeg člana 15. Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, te da postupak po tom predlogu, odredba člana 3. usvojenog zakona sadrži jezičke i logičke protivrječnosti koje dovode u pitanje njenu primjenjivost: kako sudija „čijoj je funkcija prestala” „nastaviti obavljati svoju dužnost, ako je na istom mjestu” i na koji način može biti na istom mjestu. člana, i dalje obavlja funkciju Jasno je da se dopuštanjem funkcije osobe koja više nije ustavni sudija delegitimizira i integritet samog sudije narušava funkciju”, rekao je.
Ističe da se, pored toga, usvojenom odredbom u povoljniji položaj stavljaju sudije koje nastave da obavljaju funkciju i mimo ustavnog mandata u odnosu na one čiji mandat traje tačno onoliko koliko je Ustavom propisano – 12 godina.
„Gledajući uporedna rješenja u zemljama EU, koje dijele sličnu pravnu tradiciju kao i Crna Gora (Republika Hrvatska, Republika Slovenija), dolazimo do zaključka da je propisivanje ovakvog rješenja moguće samo u ustavu, a ne mimo ustavom utvrđenih pravila. Ostaje nejasno zašto sličan pristup nije zauzet kada je u pitanju potreba da se reguliše potreba za regulisanjem ovog instituta, a posebno činjenica da su promjene u kontekstu u Crnoj Gori, u kontekstu Crne Gore. koji, između ostalog, predlažu da se dio postojeće pravne materije reguliše Ustavom (npr. U pogledu svrsishodnosti, smatram da se ovom odlukom relativizuje obaveza nadležnih institucija da, u skladu sa ustavnim obavezama, blagovremeno preduzmu aktivnosti u cilju popune upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu Crne Gore na kojem su trenutno predložena dva predsjednika Suda za izbor predsjednika Suda Crne Gore. koji još nisu razmatrani u Skupštini Crne Gore ukazuje na opasnost od politički motivisanog ometanja izbora novih sudija Ustavnog suda.
„Shodno navedenom, a imajući u vidu odredbu člana 145. Ustava, koja imperativno nalaže da zakon mora biti u saglasnosti sa Ustavom, smatram da je potrebno redefinisati Skupštinu Crne Gore prema predmetnom zakonu“, zaključuje on.
