Kineski Nacionalni superračunalni centar u Shenzhenu predstavio je LineShine (Lingsheng), sustav nove generacije koji bi trebao doseći performanse od 2 eksaflopsa. Ono što ovaj projekt čini posebnim jest potpuna neovisnost – sustav je izgrađen isključivo na domaćim kineskim procesorima, mrežnoj tehnologiji i sustavima pohrane. Njegova arhitektura temelji se na više od 20.000 čvorova s ARM procesorima i koristi desetke tisuća CPU-a.
Arhitektura ARMv9, koja čini srce procesora u superračunalu, donosi neka ključna poboljšanja u odnosu na starije standarde, a najvažniji je svakako SVE2 (Scalable Vector Extension 2). Arhitektura ima ugrađene instrukcije koje ubrzavaju matematičke operacije specifične za umjetnu inteligenciju izravno na CPU-u, čime se smanjuje potreba za vanjskim grafičkim karticama.
Svjetlost materiju zakreće bočno
Japanski znanstvenici razvili su inovativnu mikrodron platformu koja omogućava precizno mjerenje optičkih sila na nanostrukture u tri dimenzije. Koristeći četiri laserske zrake za stabilizaciju sićušnog uređaja, istraživači Sveučilišta Hokkaido otkrili su neočekivan fenomen: svjetlost može uzrokovati bočnu rotaciju objekata, okomito na smjer njezina kretanja. Ovaj “poprečni optički moment” ne ovisi o kutnoj količini gibanja, kako se ranije vjerovalo, već o svojstvu zvanom optički helicitet.
Ryoma Fukuhara i sur.
Ovo otkriće, predstavljeno u časopisu Nature Physics, otvara put razvoju naprednih senzora i nanostrojeva pokretanih svjetlošćuumjesto fizičkim vezama. To bi, vjeruju, moglo transformirati medicinu i potaknuti razvoj pametnih sustava za isporuku lijekova unutar tijela i izradu ultra-osjetljivih instrumenata za manipulaciju molekulama.
Bakrene ploče smanjuju potrošnju servera
Strojarski inženjeri Sveučilišta Illinois u Urbana-Champaignu osmislili su energetski učinkovitiju tehnologiju hlađenja računalnih čipova. Kako je objašnjeno u radu, objavljenom u časopisu Cell Reports Physical Science, oni su koristili matematički algoritam i naprednu metodu 3D ispisa kako bi proizveli hladne ploče od čistog bakra koje nadmašuju konvencionalne hladne ploče i traže manje energije za rad.
University of Illinois
Korištena za hlađenje podatkovnog centra, ova tehnologija u ukupnoj potrošnji energije sudjeluje sa samo 1,1 %; za usporedbu, konvencionalne metode hlađenja zrakom troše više od 30 %, otkrivaju istraživači.
Živa plastika koja se samouništava na zapovijed
Istraživači Tehnološkog instituta u Harbinu razvili su “živu plastiku” koja se može potpuno razgraditi na zapovijed. Materijal sadrži spore bakterije Bacillus subtilis ugrađene izravno u polimer. Dok miruju, plastika zadržava čvrstoću no aktivacijom u toploj hranjivoj otopini bakterije ispuštaju enzime koji je razgrađuju do osnovnih gradivnih blokova. Ovaj proces traje šest dana i, što je najvažnije, ne stvara štetnu mikroplastiku.
Zhuojun Dai, Chenwang Tang i sur.
Sustav, opisan u časopisu ACS Applied Polymer Materials, koristi dva komplementarna enzima: jedan siječe polimerne lance, dok ih drugi sustavno pretvara u monomere. Kineski istraživači već su testirali nosivu elektrodu od ovog materijala koja je nestala u roku od dva tjedna, čime se otvara put izrade održivije ambalaže i elektronike.
Bežično punjenje na valovima
Projekt Ocean Charger predstavio je inovativni sustav za bežično punjenje brodova kojim se, kažu, rješava problem korozije i habanja klasičnih utikača u surovim morskim uvjetima. Umjesto metalnih kontakata, sustav koristi induktivnu tehnologiju s magnetskim poljima, potpuno izoliranu od utjecaja soli i vlage. Sustav radi na principu “čaše u držaču“: priključak se spušta u otvor bez potrebe za preciznim navođenjem, što omogućuje siguran prijenos energije čak i pri nemirnom moru.
Vard
Inovacija, nastala suradnjom norveškog istraživačkog centra SINTEF i tvrtke Vard, servisnim brodovima omogućava punjenje izravno s vjetroturbina. Time se, kažu, eliminira potreba za povratkom u luku i štedi energija. Nakon uspješnog testiranja prototipa od 50 kW, u planu je puna verzija snage 5 MW, koja bi trebala postati standard za održivu pomorsku infrastrukturu.
Optički računalni sustav s milijardu parametara
Britanski startup Lumai predstavio je Iris Novu, prvi optički server sposoban pokretati AI modele s milijardama parametara u stvarnom vremenu. Umjesto klasičnih silicijskih čipova i elektrona, ovaj sustav koristi svjetlost (fotone) za obradu podataka u tri dimenzije.
Lumai
Glavna prednost je nevjerojatna učinkovitost: sustav troši do 90 % manje energije od tradicionalnih GPU arhitektura. Kombinirajući digitalnu kontrolu s optičkim tenzorskim pogonom (tensor engine), Iris Nova omogućava masovnu paralelnu obradu, rješavajući tako problem pregrijavanja i energetske barijere današnjih podatkovnih centara, tvrde tvorci ovog optičkog servera
Zeleni vodik izravno iz sunca i vode
Startup Photreon, spin-off njemačkog instituta KIT, razvio je fotoreaktorske panele koji proizvode zeleni vodik bez upotrebe elektrolizatora ili električne energije. Umjesto uobičajenog pretvaranja svjetlosti u struju pa u vodik, njihova tehnologija koristi fotokatalizu za izravno cijepanje molekula vode uz pomoć sunčeve energije.Inovacija industrijskim pogonima omogućava da gorivo proizvode sami, na licu mjesta i potpuno neovisno o energetskoj mreži, čime se ubrzava dekarbonizacija i u regijama bez razvijene infrastrukture.
KIT
Učinkovitost izravne fotokatalize trenutačno je niža od kombinacije solarnih panela i elektrolizatora (koja doseže oko 20-30 %), no Photreon taj jaz nadoknađuje manjim gubicima pri prijenosu i drastično nižom cijenom. Kao prvo, nema gubitaka energije koji nastaju pri pretvaranju istosmjerne struje u izmjeničnu i natrag. I drugo, budući da paneli ne trebaju skupe plemenite metale, poput iridija u elektrolizatorima, krajnja cijena proizvedenog kilograma vodika u konačnici je znatno niža.
Rastezljiva e-koža oponaša ljudska osjetila
Istraživači Sveučilišta u Turkuu razvili su rastezljivu, prozirnu elektroničku kožu koja robotima daje osjet dodira i pritiska. Inspirirana prirodnim strukturama poput lišća, ova inovacija koristi ekološki prihvatljive materijale i biomasu kako bi zamijenila krute, neodržive komponente. Sustav, opisan u časopisu Advanced Materials, uspješno je testiran na robotskoj ruci, pružajući precizne povratne informacije o kontaktu.
Turku University
Umjesto sintetičke plastike i toksičnih otapala, istraživači koriste lignin i nanocelulozu iz finskih šuma. Ovi materijali služe kao osnova za izradu prirodno rastezljivih i prozirnih, biorazgradivih polimera. Posebnom obradom ugljik iz biomase može postati vodljiv, što omogućava prijenos električnih signala dodira bez korištenja metala. Ova e-koža ima i sposobnost nocicepcije, odnosno detekcije štetnih podražaja koji bi mogli oštetiti materijal.
Roboti uče neviđene zadatke
Američki robotički startup Physical Intelligence tvrdi da njihov najnoviji AI model može voditi robote u obavljanju zadataka za koje nikada nisu obučeni. Sustav nazvan π0.7 označava rani korak prema robotskom mozgu opće namjene koji može obavljati nepoznate zadatke koristeći upute jednostavnim jezikom.
Eksperimenti ukazuju da π0.7 pokazuje prve znakove generalizacije kompozicije, rekombinirajući vještine iz različitih zadataka za rješavanje novih problema, poput korištenja novih kuhinjskih aparata, pa čak i omogućavanja robotu da preslaguje rublje, objašnjavaju istraživači.
Datum i vrijeme objave: 09.05.2026 – 09:24 sati
