Hodnici i prostorije Umjetničke galerije BiH bili su premali da prime rijeku posjetitelja koji su došli pogledati ratne fotografije Milomira Kovačevića Strašnog. Iako oko 200 fotografija priča i opisuje opsadu Sarajeva i kulturni otpor građana, tišinu – koja najčešće dominira na takvim izložbama – zamijenili su žamor ljudi, uzbuđenje i smijeh.
Umjesto tuge, izložba je u posjetiteljima probudila sjećanje na bunt koji je postojao u ljudima da pruže otpor mraku koji ih je okruživao. Prisutni su s dozom uzbuđenja prepoznavali lica i trenutke s fotografija koji su im obilježili najteži period života. Za Detektor to nam priča i Željko Škarić, kojem su fotografije probudile brojne uspomene.
“Ovo je možda prva izložba koja je sjećanje na rat a koja mi ne budi depresiju. I nisam zaplakao, nego sam sav veseo što sam se prisjetio tih dešavanja, na kojima sam većinom i ja bio”, kazao je Škarić.
Kao i brojni drugi posjetitelji, Šarić je došao na otvorenje izložbe “Kultura u ratu”, a navodi kako mu je od mnogobrojnih kulturnih događaja izvođenje mjuzikla “Kosa” nesumnjivo obilježilo četiri godine rata.
“Ali je tu bilo toliko tih zbivanja. Kamerni teatar je radio, Pozorište mladih, Narodno pozorište… Od koncerata, izložbi, predstava… To je stvarno bio jedan unutarnji bunt protiv surove realnosti”, dodao je Škarić.
Pored mnogobrojnih spontano zabilježenih trenutaka s koncerata, predstava i izložbi, posjetitelje su dočekali crno-bijeli formati sarajevskih legendi poput Karima Zaimovića, Davorina Popovića i Indexa, Abdulaha Sidrana, Kemala Montena, Marka Vešovića i brojnih drugih. Ali iza fotografija ovih legendi krije se teška priča. Priča o otporu ratu, gladi, neimaštini i smrti. I to ne bilo kakvom, nego o kulturnom otporu koji je na metke i granate s brda odgovarao stvaranjem i buntom tokom najduže opsade jednog grada u modernoj historiji.
Izložba “Kultura u ratu” Milomira Kovačevića Strašnog. Foto: Detektor
Izložba “Kultura u ratu” donosi izbor iz obimne fotografske arhive Milomira Kovačevića koja predstavlja jedno od najvažnijih vizuelnih svjedočanstava o životu u opkoljenom Sarajevu. Fokus izložbe je na kulturnoj produkciji u ratnim okolnostima – umjetničkim praksama, događajima i susretima koji su nastajali uprkos svakodnevnom nasilju, razaranju i izolaciji.
Mnogim posjetiteljima ove fotografije su probudile brojne emocije i sjećanja. Za Sanelu Klarić, kako ona objašnjava za Detektor, ljubav, kultura i obrazovanje su ono što je izvlačilo iz haosa i što je pomoglo da prežive.
“Nevjerovatan je osjećaj šta smo sve uspjeli uraditi u tako jednom teškom momentu, takvom okruženju kada nemate ni rekvizite, ni podršku, ni struju, ni vodu… Život je u opasnosti i ovo je način kako smo napravili taj otpor, i ovo je stvarno sjajna izložba i tako sam zahvalna Strašnom da je ovo napravio”, prisjeća se Klarić.
Izložba “Kultura u ratu” Milomira Kovačevića Strašnog. Foto: Detektor
Svaka njegova izložba probudi nešto novo u čovjeku, navodi Olivera Jokić.
“Ovo je čitav spektar tog života za vrijeme rata, ono čemu smo bili posvećeni. I moje kolege su na mnogim slikama. Doživljavam kao nešto što je bilo izvor života – umjetnost, kulturna dešavanja”, dodaje Jokić.
Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH, rekao je da je način na koji je Milomir Kovačević Strašni dokumentovao opsadu Sarajeva od posebne važnosti, da su fokus njegovog rada živi ljudi te da rat za njega nije susret dviju strana.
“Za njega su to obični mali ljudi koji stradaju pod neljudskim okolnostima, bez struje, bez vode, bez strane, snalaženjem u svakodnevnom životu. To su neki detalji koje on svojim objektivom vidi. Naprosto originalnije i drugačije nego svi mi koji smo bili tu i koji smo na ovaj ili onaj način sve to doživljavali”, pojasnio je Krsmanović.
Milomir Kovačević Strašni za Detektor je ispričao kako je nova izložba “Kultura u ratu” samo djelić ratnog života i da su se ljudi, uprkos teškim okolnostima, trudili.
“Trudili smo se da koliko-toliko održimo i duh i moral i sve ono mimo svih nestašica i opasnosti, da pokažemo da smo ipak neka civilizovana kulturna sredina i da smo u suštini počinjali da nastavljamo da živimo koliko-toliko normalno i da oponašamo neki normalni život koji smo imali prije rata”, pojasnio je Kovačević.
Izložba “Kultura u ratu” Milomira Kovačevića Strašnog. Foto: Detektor
Istakao je da je bilo i bunta i otpora i kreacije te da ljudsko biće, bez obzira kakvi su životni uslovi, ima potrebu da stvara i da kreira.
“Naravno da su svi ti koncerti i izložbe i pozorišne predstave i književne večeri bili jako važni za nas po tom svom zlom vremenu”, dodao je Kovačević.
Prema njegovim riječima, u pripremama ove izložbe najteže je bilo izabrati koje fotografije da izloži jer je selekcija bila teška.
“Nisu se svi negativi ni sačuvali. Nisam mogao biti svugdje u ratu, na svakom mjestu. Od ovoga što ima, napravila se ova izložba. Nije ovo pregled kompletni svih kulturnih događaja, niti sam ja bio taj koji je to radio”, pojasnio je autor i dodao da je izložba vrlo fino složena koncepcijski uz podršku galerista.
Izložba “Kultura u ratu” Milomira Kovačevića Strašnog. Foto: Detektor
Boro Kontić, direktor Mediacentra, za Detektor je kazao kako je Milomir Kovačević Strašni, kada je u pitanju Sarajevo, ne samo ratno nego i prijeratno, a jednim dijelom i postratno, “vulkan” koji je sačuvao kod sebe nebrojeni broj fotografija čija je arhiva fascinantna.
“On je čovjek koji je cijeli život posvetio dokumentovanju života. Dobrim dijelom i najvećim dijelom u Sarajevu, ali posljednjih 20 godina živi vani. (…) On je zapravo jedan pokretni dokument. Čovjek koji ide i dokumentuje život oko sebe, tako da od njega možete očekivati u budućnosti možda još izložbi koje će vas začuditi time šta je on to sve prikupio o svima nama i šta je on to sve sačuvao o našim životima”, dodao je Kontić.
Izložba “Kultura u ratu” Milomira Kovačevića Strašnog. Foto: Detektor
Prema njegovim riječima, fotografije koje je napravio Milomir Kovačević opis su jednog vremena, ako ne i najbolji opis tog vremena.
“On je jednostavno čovjek koji je cijeli rat snimao i napravio dokumentaciju koju je sačuvao. I to je jednostavno neka vrsta ovdašnje sarajevske sehare, sarajevskog blaga”, pojasnio je Kontić.
Škarić je poručio kako su sva kulturna dešavanja u gradu tokom opsade Sarajeva jednostavno bila bunt koji se morao napraviti kako bi se čovjek spriječio da upadne u depresiju, sivilo i ružno razmišljanje.
“Jednostavno, morao si pobjeći. Morao si pogledati ‘crtani film’, da tako kažem. Morao si pogledati nešto lijepo, da tih sat – sat i po pobjegneš od ‘trebam li ići po vodu?’, ‘hoće li doći humanitarna pomoć?’, ‘hoće li pasti granata?’…”, zaključio je Škarić.
Izložba “Kultura u ratu” bit će postavljena do 23. maja u Umjetničkoj galeriji BiH.
Datum i vrijeme objave: 09.05.2026 – 09:00 sati
